Kristijan Šmit nije visoki predstavnik u BiH jer nije potvrđen u Savjetu bezbjednosti, pišu austrijski mediji.
Naime, portal indepthnews.net potvrdio je ovu činjenicu navodeći da plata OHR-a od 24.000 eura mjesečno, uz brojne druge beneficije, svakako može biti motiv za snažno lobiranje u međunarodnoj zajednici koje je pokrenuo penzionisani Šmit da zadrži svoju funkciju u BiH.
– Zato sam ovdje, u Beču, da tražim političku podršku – početkom novembra Šmit se obratio auditorijumu na bini Evropskog foruma u Beču. Njegovo izlaganje se svelo na to da je pričao protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika jer ne može da razgovara sa njim za istim stolom. Prisutnim iskusnim diplomatama bilo je jasno da Šmitovi ciljevi i alati koje je forsirao nemaju nikakve veze sa diplomatijom. Upravo je to ono što je diplomatija, sjedenje za istim stolom i razgovor. Ne možete koristiti pogrešne alate i pitati se zašto nešto ne funkcioniše? U diplomatiji nema represije. Zato strane diplomate moraju prestati da zloupotrebljavaju vladavinu prava i da ne poštuju međunarodne norme i Dejtonski sporazum, uključujući demokratski ustavni poredak BiH – navodi portal.
Da li je Kristijan Šmit legitiman visoki predstavnik u BiH koji predstavlja UN? Dokumenti SB UN kažu: Ne!
Da bi došli do istine i saznali da li se Šmit lažno predstavlja i koja su mu zakonska ovlašćenja, pomenuti portal je istražio dokumentaciu UN-u u Njujorku.
– Imali smo uvid u pismo austrijskog diplomate Valentina Incka od 24. juna 2021. godine upućeno predsjedniku Savjeta bezbjednosti da je Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira odlučio da imenuje bivšeg saveznog ministra Kristijana Šmita iz Savezne Republike Njemačke za sljedećeg visokog predstavnika za BiH. Stalni predstavnik Njemačke pri Ujedinjenim nacijama Kristof Hojzgen podnio je to pismo preporuke SB UN. Kako je PIK donio odluku, ko i kada se sastao, te koji su još kandidati konkurisali za tu funkciju, a obrazloženje za izbor Šmita je netransparentno i nedemokratsko, usuđujem se reći kriminalno-korumpirano. Ali onda je propao Nacrt rezolucije o imenovanju Kristijana Šmita za visokog predstavnika za implementaciju Mirovnog sporazuma za BiH u UN-u u Njujorku 22. jula 2021. godine. Nacrt rezolucije nije usvojen pošto nije dobio potreban broj glasova (S/PV.8823) – navodi portal.
U pismu od 31. oktobra 2023. godine stalnog predstavnika Ruske Federacije pri Ujedinjenim nacijama Nebenzje Vasilija Aleksejeviča, upućenom predsjedniku Savjeta bezbjednosti, dostavljen je trideseti izvještaj Republike Srpske o nedavnim političkim dešavanjima u Bosni i Hercegovini prozivajući gospodina Kristijana Šmita zbog diktature: “Dejtonski sporazum je bio veliki uspjeh i nema šanse da se rat u BiH ponovo desi.
Ipak, unutrašnja politička situacija u BiH danas je neobično turbulentna. BiH je zemlja sa izuzetno komplikovanom i bolnom istorijom.
Savršeno je očigledno da svaki međunarodni zvaničnik u BiH koji se nada da će poboljšati situaciju mora imati duboko razumijevanje regiona, obilje diplomatskih vještina, opreznu i strpljivu razboritost i veliku kulturnu senzitivnost.
Јednako je očigledno da gospodin Kristijan Šmit, diktator ubačen u BiH od strane šačice moćnih zemalja, djelujući bez trunke legaliteta, nema nijednu od ovih osobina.
Zaista, pokazao se kao sušta suprotnost tome. Јoš gore, u zemlji u kojoj mnogi ljudi nikada ne mogu zaboraviti genocid nad Srbima, Јevrejima i Romima, inspirisan nacistima, koji je počinjen u prošlom vijeku, ova figura koja zahtijeva neograničenu moć da dekretom upravlja BiH otvoreno se, bez pardona, povezuje sa grupom koja poštuje Vermaht iz nacističke ere.
Stalne alarmantne izjave gospodina Šmita tendenciozno okrivljuju izabrane lidere iz Republike Srpske za političku nestabilnost BiH i lažno ih optužuju za podrivanje vladavine prava i ustavnog poretka BiH. Gospodinu Šmitu nedostaje razumijevanja da shvati da su upravo njegovi nepromišljeni, nezakoniti dekreti glavni uzrok nedavnih previranja u BiH i da stranac koji polaže autokratska ovlašćenja nad narodom BiH, u najmanju ruku, predstavlja užasnu zloupotrebu vladavine prava i teškog kršenja ustavnog poretka BiH.
Određene članice Savjeta bezbjednosti odlučile su da uskrate bilo kakvu ulogu Ujedinjenih nacija u imenovanju visokog predstavnika; uviđajući da bi postizanje konsenzusa o takvom imenovanju zahtijevalo težak diplomatski rad, oni su umjesto toga krenuli lakšim putem uzurpiranja autoriteta Savjeta i imenovali čovjeka po sopstvenom izboru, pretvarajući se da je imenovanje legalno.
Opšte je poznato da nije bilo legalno, ali na stranu zakonitost, ostaviti tako nepromišljenog i nekvalifikovanog čovjeka kao što je gospodin Šmit u tako teškoj i osetljivoj poziciji, u tako turbulentnom vremenu za region, predstavlja flagrantnu diplomatsku zloupotrebu.”
