Bajdenova administracija pokrenula svoje satelite

Šta se dešava u svijetu posljednjih dana?

Gruzija, Rumunija, Moldavija, Sirija, Kosovo i Metohija…

Kao da su svi sateliti odlazeće Bajdenove administracije dobili signal da pokrenu nemire i uzburkaju širi region.

U Gruziji traju masovne demonstracije već danima. Na demokarstkim izborima je pobijedila stranka koja nosi naziv Gruzijski san. Vladaju od 2012.godine i jako su bliski Rusiji. To je, naravno, protivno agendi EU i SAD. Očekivali su da će Gruzijski san na novembarskim izborima da izgubi, ali to se nije desilo. Opozicione stranke, jahajući na krilima podrške EU i SAD ne priznaju izborne rezultate, a to isto radi i predsjednica zemlje Salome Zurabišvili. Pokrenuti su protesti u kojima i ona aktivno učestvuje. Na njima su vidljivi znakovi i simboli upereni protiv Rusije. Demonstranti su zapalili i sliku Bidžina Ivanišvilija, milijardera i osnivača partije Gruzijski san. Na šefa izborne komisije su bacilli farbu i sve polako počinje da liči na klasični pokušaj obojene revolucije. 

Gruzija ima zvanični status kandidata za članstvo u EU od 2023. godine, iako je Brisel već ranije ove godine zaustavio proces pridruživanja zbog kontroverznog zakona o ‘ stranim agentima’, za koji kritičari kažu da je napisan po ruskom modelu, sa ciljem diskreditovanja organizacija optuženih da „slede interese strane sile“. Zaboravili su da kažu da gotovo identične zakone imaju i SAD i mnoge zemlje iz EU. Usvojen je I zakon koji strožije tretira LGBT organizacije. I možda je to najviše zaboljelo one koji sprovode globalističku politiku. Gruzijska Vlada brani suverenitet svoje zemlje, a kao najčvršći stav je izdvojena izjava premijera Gruzije Iraklija Kobahidzea, koji je objavio odluku o suspendovanju razmatranja početka pregovora o članstvu zemlje u Evropskoj uniji do 2028. godine. 

Šta možemo da očekujemo u narednim danima? Vjerovatno ili snajperiste koji bi pucali na narod, za šta bi automatski bili optuženi premijer i policija, ili neki još veći incident. Mašta Bajdenove administracije, koju poslušno slijede blijedi evropski lideri, nema granice. Važno je samo da Rusija nema prijatelja na svojim granicama.

U Rumuniji je održan prvi krug predsjedničkih izbora. 

Prošlonedjeljni, prvi krug predsjedničkih izbora u Rumuniji, bio je iznenađenje jer je, suprotno očekivanjima, najviše glasova osvojio Kalin Đeorđesku. U zapadnim medijima označen kao „ekstremno desničarski kritičar NATO i pristalica Rusije“.

Đorđesku se zalaže  za prekid rata u Ukrajini I negira postojanje Covid-19 .Zbog njegovih stavova upitno je u kom smjeru će se Rumunija okrenuti ukoliko Đeorđesku pobijedi u drugom krugu predsjedničkih izbora. To su prozapadni stavovi.

Njegova protivkandidatkinja, Elena Laskoni izražava zabrinutost da se Rumunija vraća „u rusku sferu uticaja“ iz koje se zemlja izvukla revolucijom 1989.Drugi krug predsedničkih izbora planiran je za 8. decembar, ali je i dalje neizvjesno da li će se oni i održati zbog izražene sumnje u regularnost izbora. Najizraženija je bila tvrdnja da je Rumunija bila meta sajber napada koji je uticao na ishod glasanja I ona ponovo dolazi sa zapadne strane. Nešto slično smo gledali i slušali kada je Tramp prvi put pobijedio na izborima.

Pobjednička razlika Đorđesvkua u prvom krugu bila je tijesna: 22,9 odsto, naspram 19,17 odsto za kandidata centra, Elenu Laskoni – a ustavni sud Rumunije je naložio ponovno brojanje, dovodeći u sumnju rezultat i vrijeme drugog kruga.

Evo šta boli NATO u pitanju Rumunije.

Ranije ove godine alijansa je najavila proširenje svoje baze Mihail Kogalniceanu u Konstanci, na obali Crnog mora, vrijednu 2,7 milijardi dolara.

Kada bude završena, to će biti najveća vojna baza NATO-a u Evropi. Njegovo prisustvo naglašava vitalnu ulogu Rumunije u održavanju puteva snabdjevanja Ukrajine, olakšavanju izvoza žitarica iz Kijeva i održavanju fronta u sve dubljoj konfrontaciji Zapada sa Rusijom Vladimira Putina.

Ipak, ako ima svoj put, Đorđesku bi prekinuo pomoć Ukrajini i ograničio saradnju Rumunije sa NATO-om, za koji veruje da ovu zemlju čini metom.

A onda su održani I pralamentarni izbori. Pojedinačno najviše glasova imaju socijaldemokrati, ali su desno orijentisane stranke osvojile najmanje trećinu mjesta u Paralementu. 

Ko će dobiti mjesto premijera zavisi od drugog kruga predsjedničkih izbora. I od toga da li će, ako stvari za njih krenu loše, i ovdje biti organizovani “spontani” protesti. 

U Moldaviji se , tokom glasanja o pristupanju EU dogodio nevjerovatan preokret. U prvim objavljenim rezultatima protivnici EU su imali 58,09 %, dok su pristalice EU imale 41,3%. 

Istovremeno, građani Moldavije birali su predsjednika. Nakon obrade 95% protokola, na čelu je bila aktuelna predsjednica Maja Sandu, koja se kandiduje za drugi mandat, sa 39,79% glasova. Na drugom mjestu nalazio se bivši generalni tužilac Aleksandar Stojanoglo sa 27,63%.

 Od prvih sati glasanja u Moldaviji je bilo prijavljeno mnogo nepravilnosti u njegovom sprovođenju. Kako je uveče precizirao opozicioni blok Pobeda, politička stranka je zabilježila više od 200 nepravilnosti, uključujući nezakonitu kampanju, pritisak na birače, prisustvo policije na biračkim mestima, upotrebu simbola EU, oštećenje i fotografisanje glasačkih listića. Napomenuli su da se to dešava širom zemlje, kao i na biračkim mestima u inostranstvu. Onda je stigao preokret-filmski. Vreće glasova iz inostranstva su preokrenuli volju birača. Gotovo svi listići bili su za ulazak ove zemlje u EU. Dvoje predsjedničkih kandidata išli su ka drugom krugu izbora, a u tom krugu je pobjedu odnijela Maja Sandu. Ponovo je tokom izbornog dana provejavala vijest da je Rusija umiješala prste u izborni process i tako se pripremao teren za ono što bi uslijedilo da je pobjedu odnio Stojanoglu. 

Maja Sandu drži se politike evropskih integracija i sankcija Rusiji.

Stojanoglu je dobio više glasova gradjana koji žive u zemlji. Pobijedu je donijela dijaspora. Navodno.

Aktivirana je Sirija opet. Zaboravljana Islamska država, tačnije njihova frakcija pod nazivom Hajat Tahrir al Šam (HTS) je pokrenula napad na Alep. Drugi po veličini sirijski grad. I iznenadjujuće lako osvojila dio teritorije, koji sirijska vlast drži uz pomoć ruske vojske. 

SAD i UN su dugo smatrale grupu koja predvodi napad na Alep – Hajat Tahrir al Šam (HTS) – terorističkom organizacijom. Kao da im sada to ne smeta, jer niko nije osudio ovaj napad. 

A onda se dogodio teroristički napad na Kosovu i Metohiji. 

Premijer lažne države Kosovo Aljbin Kurti izjavio je da teroristički napad na kanal Ibar – Lepenac u Zubinom Potoku povezan sa masovnim ruskim napadima na Ukrajinu. Kako je samo lako i zgodno  povezati ovako nešto sa Rusijom, a kako je tek lako optužiti Srbe za napad. Gotovo automatski su se oglasili iz EU I CIA, koji su svoje oštrice okrenuli ka Beogradu. Predsjednik Srbije je dobro postupio. Tražio je satelitske snimke tog područja. Naravno da ih nije dobio. 

„Nismo mogli da čujemo mnogo činjenica iz Prištine”, konstatovao je predsjednik Srbije.

Podsjetio je da je u petak oko 19 sati odjeknula jaka eksplozija između mjesta Varage i Ugljare, u opštini Zubin Potok, u blizini gdje se kanal Ibar-Lepenac nalazi na stubovima, ispod kojeg prolazi makadamski put.

„Ubrzo su stigli pripadnici takozvane kosovske policije, a onda je u ranim jutarnjim satima primjećena i koncentracija Kfora kod Zubinog Potoka. Lokaciju su obišli Dželjalj Svečlja i Gazmend Hodža. Onda je održana sjednica tzv. Savjeta za nacionalnu bezbjednost samozvanog Kosova, gdje su zaključili da je eksplozija teroristički napad koje su organizovale Srbija i Rusija. S tim su donijete mjere da se angažuju pripadnici KBS i kosovske policije na zaštiti kritične infrastrukure“, nabrojao je Vučić.

Istakao je da je Beograd miran, jer nema veze sa onim za šta ga Priština optužuje.

„Prije nego što nastavim, da bude potpuno jasno, želim da objasnim zašto smo toliko mirni. Nećemo ih pustiti iz ovoga, insistiraćemo da se riješi. Oni su u prvom talasu odmah optužili Beograd i Srbiju, nisu rekli Srbi, već Beograd i Srbija. Beograd i Srbija pojma nisu imali, niti bi nam palo na pamet. I niko ne mora da brine, ne postoji nijedna stvar, ne mogu da pokažu i dokažu nešto što ne postoji. Beograda nema, a koga ima, vidjećemo poslije“, podvukao je Vučić.

Sve liči na novi Račak, ili na nove Markale.

I konačno sama Srbija. Novi Sad. Sve nevladine organizacije, finansirane raznim stranim fondovima, dignute su samo nekoliko dana nakon tragedije. Ponovo se koristi ljudska tragedija za pokušaj destabilizacije zemlje. Zahtjevi koji su isporučeni su potpuno nerealni. Opozicija je organizovala svoj performans u skupštini Srbije. 

Sve nabrojano se dešava nakon izbora u Americi i prije zvanične inauguracije Donalda Trampa. Slučajnosti ne postoje i ako postoje one su planirane. To je američka izreka. Svi mehanizmi su pokrenuti kako bi se pogoršalo stanje u svijetu i kako bi nova administracija bila uvučena u već pokrenute sukobe. Na taj način plan “duboke države” bio bi savršeno ispunjen. Na njihovu žalost, a na sreću slobodomislećeg svijeta, sve je već svima jasno. Čak i pticama na grani.

Vijesti365.com