Dejtonski mirovni sporazum predstavlja temeljni koncept konstitucionalizacije i opstanka BiH i time osnovu za evropski put, što podrazumijeva i prestanak djelovanja visokog predstavnika i OHR-a, poručio je danas Mile Dmičić iz banjalučkog Centra za lobiranje.
– Ako BiH misli da postane istinski član porodice modernih i demokratskih država i naroda Evrope, prvo mora riješiti osnovni preduslov – da se oslobodi neustavnih, nelegitimnih i nelegalnih intervencija, da se ne urušava dejtonska struktura, da stane proces derogiranja prava i nadležnosti Republike Srpske garantovanih međunarodnim i unutrašnjim pravom i političkim dokumentima – smatra Dmičić.
Uoči naučno-stručne konferencije “BiH u procjepu Dejtonsko-briselskih politika” u Banjaluci u organizaciji Centra, Dmičić je istakao da je proces proširenja i dalje izazov za politički, ekonomski i kulturni realitet BiH.
– BiH kao demokratska i pravna država konačno mora ispuniti program pet plus dvije tačke, zatim 14 tačaka koje su relevantne za početak pregovora i naravno prestanak djelovanja visokog predstavnika i OHR-a – rekao je Dmičić novinarima u Banjaluci.
Prema njegovim riječima, predstavnici međunarodne zajednice u funkciji su nadvlasti u BiH u kojoj bi se trebali prestati prelamati interesi velikih sila.
On je ocijenio da je u BiH neophodan unutrašnji dogovor zasnovan na sadašnjim izvornim ustavnim načelima kao garant ravnopravnosti i jednakosti.
Doktor pravnih nauka Ljubinko Mitrović rekao je da imovina nije definisana u Ustavu BiH, kao i da Ustavni sud nema nadležnost da odlučuje o ovom pitanju.
Mitrović je pojasnio da se preambulom Ustava direktno definiše pitanje državne imovine, te vraća na ženevske i njujorške principe u kojima se jasno definiše raspodjela teritorije u BiH u omjeru 51 i 49 odsto.
– Pitanje državne imovine riješeno je upravo kroz preambulu Ustava BiH – Aneksa četiri na način da je to 51 i 49 i da tu nema nikakve rasprave – naveo je Mitrović.
On je podsjetio da postoje tri pristupa kada je riječ o imovini – teritorijalni, koji zastupa Srpska, funkcionalni gdje se sve knjiži na državu i treći funkcionalni-teritorijalni princip kao kompromisno rješenje.
Mitrović smatra da je treći princip rješenje, kao i da se u ovom slučaju treba poštovati i struka, jer je pravno pitanje postalo političko.
Bivši član Predsjedništva BiH Ivo Miro Јović kaže da se mnogi pitaju gdje je u ovom trenutku Dejtonski mirovni sporazum, te da su moćnici koji su htjeli da njegov duh i principe mijenjaju u korist globalnih interesnih zajednica i sfera sada sve doveli do ćorsokaka.
– Kako bi mogli ići naprijed treba se vratiti Dejtonu, jer svima je jasno da Dejtona dva nema i neće ga biti. Dejtonsko-pariški ugovor nije prevaziđen i on zasigurno traži i vapi da se primijeni u onom obliku kako je i donesen – zaključio je Јović.
