Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji trenutno boravi u Rusiji gdje učestvuje na Međunarodnom ekonomskom forumu, osvrnuo se na stavove Rusije u ključnim globalnim izazovima koji potresaju svijet.
Od rata u Ukrajini, preko sukoba na Bliskom istoku, do pozicije Rusije na međunarodnoj sceni. U izjavi za RTRS, istakao je značaj uloge ruskog predsjednika Vladimira Putina u globalnoj politici, ali i upozorio na zapadnu aroganciju prema Rusiji.
– Vidljivo je da postoji veliki broj problema na globalnom nivou, i to nije samo operacija koja se vodi u Ukrajini, već i dešavanja u Gazi, te novi rat između Irana i Izraela. Bilo je za očekivati da se predsjednik Putin osvrne na ta pitanja. Govorio je o operaciji u Ukrajini. Očigledno je da žali zbog propuštenih prilika da se postigne mir – rekao je Dodik.
Presjednik Srpske podsjeća da je Vladimir Putin pomenuo i Borisa DŽonsona, koji je, prema njegovim riječima, razbio istanbulski sporazum, kao i kasnije pokušaje Zapada da naoruža Ukrajinu kako bi se rat produžio.
– Putin smatra da su Rusi i Ukrajinci dva bratska naroda i da ga podjednako boli svako stradanje. S druge strane, on je državnik i vrhovni komandant. Odgovoran je za budućnost Rusije i nije mogao dozvoliti da se arogantan odnos Zapada prema Rusiji nastavi, jer se od Rusije očekivalo da se pokori. To je nešto što svako mora imati na umu – istakao je Dodik.
Naglašava da političari i državnici ne rade uvijek ono što žele, već ono što moraju.
– Rusija je morala da pokrene tu operaciju, iako se dugo oklijevalo. On želi da se rat što prije završi i da se uspostave normalni odnosi, ali kijevski režim je podlegao uticaju Zapada i profašističkim elementima koji se javljaju u takvim okolnostima. Putin ne vjeruje da trenutno postoji snaga koja bi dovela do okončanja rata. Nažalost, rat će, po svemu sudeći, trajati i dalje – rekao je Dodik.
Predsjednik Srpske podsjeća da je Rusija globalna sila, te da je Putin uspio da ujedini Rusiju i jasno definiše njene ciljeve.
– Najbolja potvrda toga je činjenica da je, kada je počeo rat između Izraela i Irana, prvi razgovor vođen sa Putinom – i to od strane Donalda Trampa – o tome kako da se taj sukob zaustavi. Stav Trampa je bio da Putin treba da bude posrednik. To je jedno od ključnih priznanja ne samo promjene odnosa Zapada, već i poštovanja prema Putinu – napominje Dodik.
Predsjednik Srpske podsjeća i na odnose Rusije i Irana na početku Specijalne vojne orepacije u Ukrajini.
– Treba pomenuti i nekoliko stvari u vezi s Iranom. Kada je Rusija ušla u operaciju u Ukrajini, postojalo je izraženo nastojanje da se između Rusije i Irana zaključi sveobuhvatni sporazum. Iran je bio spreman na saradnju, ali je odbio dio koji se tiče vojne pomoći. Rusija je predlagala dio sporazuma prema kojem bi, ukoliko jedna od potpisnica bude napadnuta ili uđe u rat, druga pružila pomoć. Iran je to odbio. Danas se postavlja pitanje: gdje je sada Rusija kao saveznik? Ali šta je mogla da uradi – upitao je Dodik.
Podsjeća da Iran ima pravo da sam odlučuje o svojim planovima, vojnim i drugim.
– S druge strane, u Izraelu živi više od milion ljudi s ruskog govornog područja, što takođe stvara razumljivu osjetljivost i zabrinutost. Izrael se nalazi u takvom okruženju što je stvorilo određenu svijest i strah. Cijela strategija Izraela, koliko mogu da prepoznam, bazira se na odbrani od očekivanih napada ili destabilizacije države. Prethodnih godina sukobi s Hezbolahom i Hamasom, kao i stalni strah da Iran pokušava da napravi nuklearno oružje – sve to predstavlja realnu prijetnju izraelskoj bezbjednosti – rekao je Dodik.
S druge strane je Iran koji ne graniči sa Izraelom, ali nastoji da mu drži lekcije o izraelskoj politici.
– To je stvorilo dodatnu napetost. Ne ulazim u razloge zašto Iran stalno prijeti Izraelu, ali razumijem da Izrael ima pravo na odbranu i da na prijetnje reaguje akcijom – naglasio je Dodik.
Predsjednik Srpske podsjeća da su upravo ratnici iz Irana dolazili za vrijeme rata u naše krajeve, kako bi ratovali protiv nas.
– Muslimani i Zukan Helez su imali bliske odnose s Iranom i otvorili kanale za njihov dolazak na naše prostore. Iran nikada nije pokazao razumjevanje za naš položaj. Njihovo rukovodstvo se opredijelilo za politiku koju i danas sprovodi. Što se nas lično tiče – mi ne možemo voditi politiku u kojoj su oni otvoreni neprijatelji, ali se, nažalost, nikada nisu pokazali kao prijatelji. Mislim da je mir trebalo očuvati, ali i da je prijetnje trebalo umanjiti – zaključio je Dodik.
