Hrvatska politička scena posljednjih godina sigurno je jedna od najuzbudljivijih u regionu. Simpatizerima i poznavaocima prilika u „Lijepoj našoj“ užitak su gotovo svakodnevno pričinjavali predsjednik države i njen premijer. Ipak, međusobna nadmudrivanja, politički konflikti, nesuglasice i žargonski rečeno u sportskom duhu „zakucavanja“ između popularnog dvojca do sada su se uglavnom mogla svrstavati u komedije. Međutim, hrvatski politički vrh sa stranačkom armijom sada je odlučio da na pozornici izvede pravu dramu.
Naime, Zoran Milanović i Andrej Plenković mogli bi ponoviti 2016. godinu i vratiti sjećanja na nekadašnju borbu za mjesto prvog čovjeka vlade Republike Hrvatske. Ko se sjeća, zna da je i tada bilo uzbudljivo, međutim sada su se okolnosti promijenile, a samim tim i sredstva i „partneri“ u borbi.
Drama koju ovih dana akteri ispisuju sastoji se od nekoliko činova. Posljednji bi trebalo da bude gotov 17. aprila, na radni, a opet u Hrvatskoj neradni dan, za kada su zakazani izbori. S obzirom na sve peripetije koje su uslijedile nakon što su Milanović i njegov SDP 15. marta objavili da će on biti kandidat te partije za Sabor Hrvatske na parlamentarnim izborima, te da namjerava da se kandiduje i za premijera, pomršeni su računi i najstručnijim prognozerima, pa raspleta nema ni u najavi.
Onima koje već godinama predstavljaju sinonim za vlast u Hrvatskoj (HDZ) i u svojim rukama zvanično raspolažu samo sa jednom, a pipke pružaju i na ostale dvije grane vlasti i predstavljaju sivu eminenciju svih ustanova, pa i onih zakonodavnih, nije se pretjerano dopao rast popularnosti i povjerenja građana u SDP i Milanovića. Nakon objave nekoliko anketa koji to i potvrđuju, HDZ je pokrenuo i svoju nevidljivu ruku u institucijama koje mogu potpuno promijeniti tok izbora.
Šta kaže statistika?
Prema rezultatima istraživanja, na predstojećim izborima mogla bi biti veća izlaznost nego prethodnih godina, čak 69 posto ispitanih je reklo da će sigurno izaći na izbore, 17 posto će vjerovatno glasati, sedam posto vjerovatno neće, a šest posto sigurno neće. Treba podsjetiti da je na parlamentarnim izborima 2020. svoje biračko pravo iskoristilo manje od polovine birača.
Od onih koji su se izjasnili da izlaze na izbore, 32 posto želi kao premijera vidjeti Zorana Milanovića, a 30 posto Andreja Plenkovića. Malo drugačije je stanje kada je riječ o rejtingu stranaka. HDZ je i dalje na prvom mjestu sa 27,3 posto podrške ispitanih, drugi je SDP koji je sada na 22,6 posto podrške.
Ukoliko se ovi rezultati uporede sa rezultatima iz februara, nema značajnijih pomaka ni kod jedne stranke osim kod SDP-a, koji s najavama Milanovića bilježi rast od čak devet odsto. Pritom, treba naglasiti taj rast nije došao nauštrb nekih drugih stranki, nego najviše nauštrb neodlučnih, što znači da je politika Milanovića i ove partije prikupila njigove simpatije, što može ukazivati na potencijalni zaokret u do sada dominantnim narativima.
Retrospektiva
Hrvatski Sabor raspušten je 14. marta, nakon čega je Milanović odredio 17. april kao datum novih parlamentarnih izbora u ovoj državi. Iako su parlamentarni izbori prvobitno bili planirani za jesen, odlučeno je da ipak budu održani prije izbora u Evropskom parlamentu u junu.
Drama kreće nakon što je, aktuelni predsjednik Hrvatske SDP-ov Zoran Milanović i sam najavio kandidaturu za premijera ove zemlje. Odluka Milanovića da učestvuje na predstojećim parlamentarnim izborima na listi SDP izazvala je veliko iznenađenje u zemlji, ali i polemiku da li prije kandidature treba da podnese ostavku.
Vatru dodatno prijeti da razbukti činjenica da Ustav Hrvatske eksplicitno ne zabranjuje predsjedniku kandidaturu, već samo članstvo u stranci i obavljanje druge javne ili političke funkcije. Međutim, mnogi stručnjaci poručivali su da je funkcija predsjednika nespojiva sa kandidaturom na parlamentarnim izborima.
Neke stranke, uglavnom ljevice i centra, pozdravile su Milanovićevu odluku o izlasku na izbore, na kojima će se suprostaviti premijeru i predsjedniku HDZ Andreju Plenkoviću, čiji je bio glavni kritičar tokom cijelog mandata.
Očekivano, iz HDZ su oštro kritikovali Milanovićevu najavu, a Plenković je na stranačkom saboru u Zagrebu rekao da je riječ o presedanu i da Milanović više nije predsjednik države, kao što ni predsjednik SDP Peđa Grbin više nije predsjednik te stranke.
Trebalo je sačekti odluku Ustavnog suda kako bi se klupko počelo odmotavati.
U međuvremenu, sudeći prema aktivnostima Milanović je u svom stilu nastavio sa kampanjom i građanima poručivao da mogu biti mirni “bez obzira na to šta oni govore i kakvu god odluku HDZ ustavne sudije budu donijele.”
“Na ovim izborima ću učestvovati kao kandidat za premijera i pobijediti. Ako ustavne sudije izvrše nalog kukavice Plenkovića, kao što su poslušno izvršavali sve njegove naloge proteklih godina, pa me spriječe da budem kandidat na listi u prvoj izbornoj jedinici u kojoj se i on kandiduje, lista naše koalicije će svejedno da pobijedi”, istakao je aktuelni predsjednik Hrvatske i bivši predsjednik SDP.
On je takođe poručio da neće dati ostavku na dužnost predsjednika, jer neće da prepusti svu vlast u Hrvatskoj u ruke Plenkoviću i HDZ.
U praksi ovakve Milanovićeve riječi pronalaze put do razuma, jer bi u slučaju odstupanja Milanovića sa funkcije predsjednika, sva vlast prešla u ruke HDZ-a jer bi dužnost predsjednika Hrvatske privremeno preuzeo dosadašnji predsjednik Sabora, Gordan Jandroković iz HDZ.
Odluka Ustavnog suda
Nekoliko dana agonije, praćeno redovnim stranačkim okupljanjima u svrhu predizborne kampanje i SDP i HDZ, na kratko je presjekla odluka koju je donio Ustavni sud Hrvatske.
Ustavni sud donio je upozorenje u slučaju potencijalne kandidature Zorana Milanovića na izborima, te zaključio da Milanović ne može biti kandidat na listi na izborima, ali ni kandidat za premijera bez prethodnog podnošenja ostavke.
Milanoviću i njegovom SDP-u, uz prijetnju poništavanja izbora, ukoliko budu djelovali suprotno, poručio je da hitno prekinu s aktivnostima u kojima se predstavljao kao kandidat.
„Ustavni sud poziva predsjednika Republike i političku stranku Socijaldemokratsku partiju Hrvatske (SDP) da, sukladno ovom upozorenju, odmah prestanu s aktivnostima koje su suprotne Ustavu, a Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske da sukladno svojim ovlastima osigura održavanje izbornog procesa u skladu s Ustavom, zakonima i svojim obvezatnim uputama, uvažavajući stajališta iz ovog upozorenja“, navedeno je u odluci.
Odluka Ustavnog suda je jasna, ali Milanović je dostao dosljedan svojim ranije iznesenim stavovima i poručio da uprkos svemu neće podnijeti ostavku.
“Po ovim nepismenim gangsterima je zabranjeno, a zapravo nije. Ovo se mora riješiti na izborima. Na kraju ću biti premijer, ali toj bandi neću reći kako. Biću kandidat na izborima, kao što bi mogao biti na evropskim izborima. Neću naravno mandat dati sebi. Šta je tu sporno, nepismeni gangsteri“, poručio je Milanović.
A ukoliko Milanović realizuje svoj naum i postane premijer Hrvatske to bi moglo da ima mnoge implikacije, ne samo na „družinu u Ustavnom sudu“, već i na zvaničnu politiku ove zemlje prema regionu, BiH, ratu u Ukrajini i Evropi.
Mediji su u proteklom periodu naglašavali mogućnost ovakvog zaokreta u politici zvaničnog Zagreba ukoliko Milanović postane premijer, te da bi to moglo imati posljedice za Evropsku uniju.
Hrvatska koju je vodila vlada Andreja Plenkovića odlučno je podržavala Ukrajinu u ratu protiv Rusije, dok je Milanović često iznosio drugačije stavove. Milanović je ranije kritikovao pozicioniranje bloka protiv Rusije i spriječio Hrvatsku da bude domaćin ukrajinske vojne obuke.
Isto rako, aktuelni predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je 2022. godine izjavio da treba blokirati ulazak Finske i Švedske u NATO “dok se ne promijeni Izborni zakon u BiH i Hrvatima daju temeljna prava”, a sada poručuje da će se nakon što dođe na poziciju premijera „posebno pozabaviti Hrvatima u BiH“.
