Godina presudnih izbora

0
68
U više od 60 zemalja u svijetu, koje predstavljaju više od 50 odsto svjetske populacije, odnosno oko četiri milijarde ljudi, tokom ove godine biće održani izbori, parlamentarni ili predsjednički.

Oni se dešavaju u vremenu koje mnogi nazivaju istorijskim, jer je u toku stvaranje novog globalnog poretka.

Koliko će oni uistinu biti presudni u daljem oblikovanju svijeta, novog svjetskog poretka, koji se sve više tektonski dijeli na globaliste i suvereniste, dvije ploče koje se prelamaju preko balkanskih prostora?Ko će iz godine izbora izaći (ne)stabilniji i kakvu nam budućnost to donosi?

Mnogi smatraju kako u posljednjih 100 godina u svijetu nije bilo gorih lidera, koji su danas mješavina dekadenata i ljudi koji su zarad nečijeg drugog interesa spremni žrtvovati interese svojih građana.

Da li će se iz tog mulja pojaviti neki harizmatični novi lideri, koji bi mogli nešto promijeniti u današnjem svijetu u kom vri na sve strane?

Superbol

Analitičari smatraju da će u ovom novom multinacionalnom, svojevrsnom višepartijskom demokratskom Superbolu, najznačajniji za budućnost svijeta biti američki izbori.

Iako će demokratija, odnosno volja naroda biti testirana i ispitana i u Rusiji, Indiji, Pakistanu, Meksiku, Južnoafričkoj Republici, Iranu, Velikoj Britaniji, ali i među glasačima Evropske unije za Evropski parlament, sagovornici “Glasa Srpske” smatraju da su američki izbori ipak najbitniji po budućnost svijeta, bezbjednost i novu globalnu arhitekturu. Upozoravaju, međutim, i da bi mnogi od ovih izbora mogli dovesti do političkih potresa, velikog građanskog bunta i daljeg podsticanja geopolitičkih tenzija, a što bi moglo dovesti da 2024. uistinu bude još luđa od lude prethodne godine.

Desetine miliona Amerikanaca će 5. novembra izabrati 60. predsjednika SAD.

Iako još nije odlučeno, najvjerovatnije će na crtu ponovo izaći Džo Bajden i Donald Tramp, koji je u stranačku kampanju ušao sa porukama, da će ukoliko pobijedi sigurno za par dana zaustaviti rat u Ukrajini, ali i onaj na Bliskom istoku te da će učiniti sve da Amerika opet bude jaka, kao nekad.

Tramp inače ulazi u trku za nominaciju Republikanske stranke kao izraziti favorit, uprkos višestrukim krivičnim postupcima koji su pokrenuti protiv njega.

Doktor političkih nauka Stevan Gajić smatra kako su ovi izbori, globalno gledajući, najznačajniji i najpresudniji po budućnost zapadnog svijeta.

Ukoliko se Tramp vrati na vlast, on bi sigurno, kako navodi Gajić, naglavačke promijenio spoljnu politiku SAD.

Kako kaže, svjesni su toga i određene militantne snage u SAD, ratni jastrebovi koje će to sigurno pokušati da spriječe.

– Zbog svega toga se bojim šta bi se sve moglo desiti, ne samo nakon izbora, već i pre njih.

Mislim da ćemo biti svedoci ogromnih napetosti i političkih tenzija, jer su ovi izbori i u samoj američkoj javnosti nazvani istorijskim, odnosno biti ili ne biti – kaže Gajić.

Alfa i omega

Slično mišljenje dijeli i profesor Srđa Trifković, nazivajući novembarske predsjedničke izbore alfa i omegom, za sve ostale koji se tokom ove godine održavaju u svijetu.

Kako kaže, postaje jasno da će Tramp gotovo izvjesno biti kandidat republikanaca, ali i da će on najvjerovatnije biti spriječen da pobijedi na ovim izborima.

To će, navodi, uraditi njegovi protivnici, koji nisu samo među demokratama, nego i oni koji pripadaju takozvanoj američkoj dubokoj državi.

Moguća su dva scenarija.

Prvi da mu se sudskim politizovanim odlukama onemogući pojavljivanje na glasačkim listićima i to u ključnim državama kao što su Pensilvanija i Viskonsin.

Takođe, smatra Trifković, očekivano je i da se od 92 sudska procesa koja se vode protiv njega, da u bar dva ili tri bude proglašen krivim i da onda vrhovni sudovi tih država u kojima demokrate imaju većinu, a na osnovu toga, Trampa diskvalifikuju iz izborne trke.

– Ako to ne prođe, postoji plan “B”, da se izvrši direktna pljačka na izborima kroz žetvu poštanskih glasova, a što smo već mogli videti na prošlim predsedničkim izborima kada je brojanje tih glasova prestalo oko tri sata ujutro u Detroitu i Milvokiju, da bi se onda tri sata kasnije pojavile na desetine hiljada novih poštanskih glasova sa stotinu odsto podrške Bajdenu, što je statistički nemoguće.

Mislim da najveći problem prestavlja to što postoje četiri potpuno korumpirana grada, a to su Filadelfija, Milvoki, Detroit i Atlanta.

Ako se ponovi scenario iz 2020. godine Tramp nema šanse da pobedi – navodi Trifković.

Evropski parlament

Prema riječima Trifkovića, ali i Gajića, drugi po važnosti izbori su oni za Evropski parlament, ali nikako u toj mjeri, kao oni američki.

Na najvećim svjetskim transnacionalnim izborima u junu će više od 400 miliona birača s pravom glasa iz 27 zemalja Evropske unije birati 720 članova Evropskog parlamenta.

Istraživanje pokazuje da će glavne političke stranke pokušati da mobilišu birače o pitanjima budućnosti evropskog projekta, ekonomije, klimatskih promjena i imigracija, ali i u vezi sa ratom u Ukrajini.

I jedan i drugi sagovornik “Glasa Srpske” smatraju da će ovo glasanje u neku ruku biti i test podrške unitaristima, koji su dobili vjetar u leđa poslije pobjede na nedavnim izborima u Holandiji, Partije za slobodu Gerta Vildersa, ali i onih održanih u Italiji, Mađarskoj i Slovačkoj, kao i da ukoliko se desi da oni osvoje većinu u suštini to neće mnogo promijeniti dosadašnju spoljnu politiku Evropske unije, koju vodi Evropska komisija.

– Eventualna pobeda suverenista, odnosno njihovo osvajanje većine u Evropskom parlamentu, nažalost, može vrlo malo toga promeniti.

Ovaj parlament je više jedna pričaonica, jer je čitava struktura odlučivanja u rukama Evropske komisije u kojoj ključne evropske zemlje uvek vode glavnu reč – kaže Trifković.

Gajić smatra kako će u slučaju pobjede suverenista taj rezultat imati neka pozitivna “dejstva” samo ako i Tramp ponovo zasjedne u Bijelu kuću, jer bi na taj način bio otvoren širi front u borbi protiv globalističkih elita.

– Ako Tramp izgubi ne verujem da se Evropa može osloboditi američkih klešta.

Mislim da će taj pritisak samo biti još veći i opasniji te bi trebalo očekivati samo još veći haos i nestabilnost u svetu – dodaje Gajić.

Indija i Rusija

Treći i četvrti izbori, koji bi se mogli svrstati u top-pet, jesu oni u Indiji i Rusiji i to zbog jer se radi o supersilama.

Predsjednički izbori u Rusiji trebalo bi da se održe 17. marta, a sva istraživanja govore da Vladimir Putin ima podršku 83 odsto građana.

Skoro milijardu Indijaca biće pozvano da glasa u periodu od aprila do maja kada najmnogoljudnija nacija svijeta izlazi na izbore na kojima premijer Narendra Modi i njegova nacionalistička partija BJP traže treći mandat.

Modijeva politička karijera i uspjeh zasnovani su na podršci više od milijardu indijskih Hindusa.

Modi je pred ove izbore očigledan favorit i njegove pristalice mu pripisuju zasluge za jačanje položaja zemlje na globalnoj sceni.

Prema riječima Trifkovića, Modi trenutno ima prilično jaku poziciju te ako uspije da dođe i do trećeg mandata vjerovatno će nastaviti sa dosadašnjom politikom balansiranja između istoka i zapada.

Na peto i šesto mjesto, po važnosti, mogli bi se staviti izbori u Velikoj Britaniji i Južnoafričkoj Republici, koja je članica BRIKS-a.

Između maja i avgusta u JAR će biti održani sedmi nacionalni izbori od kraja aparthejda 1994.

Od tada Afrički nacionalni kongres (ANC) je imao neprekidnu vlast, ali pristalice strahuju da će glasovi stranke pasti ispod 50 odsto potrebnih za pobjedu ove godine.

Na čelu sa predsjednikom Sirilom Ramafozom, podrška ANC-a je pala na 45 odsto.

Tokom jeseni, volja naroda će se testirati i u Velikoj Britaniji, poslije skoro decenije i po konzervativne vladavine, a trenutne ankete sugerišu pobjedu laburista. Ukoliko do toga i dođe, očekuje se da oni koliko-toliko normalizuju odnose sa EU.

Gajić kaže da ma ko pobijedio, ideološki gledano, ništa neće promijeniti, jer već decenijama postoji jedna kriza liderstva, a Trifković dodaje kako u Velikoj Britaniji jednostavno ne postoji politička opcija, a ni figura koja bi bila uporediva sa recimo Marin le Pen u Francuskoj, a što će ovu ostrvsku državu i dalje pupčano držati spojenu sa “velikim bratom” s druge strane okeana.

Meksiko i Gruzija

Na petom mjestu ove top-liste mogao bi se naći Meksiko, koji se sprema za svoje najveće izbore 2. juna na kojima bi mogao po prvi put izabrati ženu za svog predsjednika.

Meksiko ima oko 129 miliona stanovnika i oko 96 miliona registrovanih birača.

Po prvi put, sve 32 države u Meksiku održaće izbore istovremeno.

Klaudija Šejnbaum, naučnica i bivša gradonačelnica Sijudad de Meksika, novo je lice i favorit sa značajnim vođstvom u anketama.

Ona se obavezala da će se pozabaviti izazovima kao što je nasilje bandi i da će pokušati da iskoristi blizinu – rastući trend preseljenja poslovnih operacija SAD u Meksiko.

Takozvani rat protiv droge, koji je pokrenut prije tri predsjednička mandata, nije uspio da smanji nasilje.

Naredna vlada će biti testirana da li će nastaviti sa militarizovanom strategijom ili će istražiti alternativne.

Zbog svog položaja sigurno treba pomenuti i oktobarske izbore u Gruziji.

Ova mala južnokavkaska nacija stoji na raskrsnici puteva.

Centralno za ove izbore biće oblikovanje spoljne politike, a pogotovo nakon što je ovoj zemlji dodijeljen kandidatski status.

To podrazumijeva poštovanje zajedničke spoljne i bezbjednosne politike i suprotstavljanje stranim dezinformacijama u procesu pridruživanja.

Lov na vještice

Prema procenama pojedinih analitičara, kao izborna godina kakve nikad ranije nije bilo, 2024. će testirati i društvene mreže.

Treba očekivati još više onlajn cenzure nego dosad, ali i dezinformacija.

Koliko će one biti zloupotrebljene znaćemo da li demokratija živi, ili umire, kaže Gajić.

Trifković, međutim, dodaje da ono što ga najviše brine jeste to što neliberalne vrijednosti i političari koji ih zastupaju dobijaju sve više moći, ali i to što je “zdravlje demokratije” iz godine u godinu sve lošije.

Kao primjer navodi slučaj Njemačke, države u kojoj su vlasti krenule u “lov na vještice”, odnosno obračun sa opozicionim AFD.

–  Sud u Karlsrueu je čak doneo presudu kojom se odobrava špijuniranje i praćenje članova ove partije – kaže Trifković.

(glassrpske.com)

Ostavite komentar