I ove godine istaknute ratne zastave takozvane Armije BiH

Ratne zastave takozvane Armije BiH istaknute su danas iz kolone vozila u mjestu Stog, gdje treba da stignu učesnici marša “Stazom egzodusa” organizovanog povodom obilježavanja 29 godina od progona Srba iz Vozuće, naselja u dolini Krivaje i sa južnog dijela Ozrena, javio je izvještač Srne.

Ni nakon 29 godina nije poznato gdje su tijela 129 Srba koje su na monstruozan način na području Vozuće i Ozrena ubili pripadnici takozvane Armije BiH i džihadisti.

Dok pojedina bošnjačka udruženja danas slave takozvani dan oslobođenja Vozuće isticanjem ratnih zastava takozvane Armije BiH, porodice nestalih Srba tuguju.

Dušanki Petrović iz Kamenice suprug je nestao 1995. godine, a njegovo tijelo je pronađeno i identifikovano 1997. godine.

“Tijelo smo sahranili u Modriči gdje smo izbjegli”, rekla je Petrovićeva, koja je danas u Stogu, odredištu marša “Stazom egzodusa” koji je jutros krenuo iz Tumara.

Ona je poručila da u Stog dolazi svake godine kako bi zapalila svijeću svim poginulim i nestalim.

Foto: Srna

Raduška Pavlović u Vozući je izgubila sina Slađana čije posmrtne ostatke još nije pronašla.

Ona kaže da je njen sin zarobljen živ i da joj je želja da njegove posmrtne ostatke pronađe dok je još živa.

Na današnji dan 1995. godine po direktnoj naredbi Alije Izetbegovića, koji je kao prioritetni cilj odredio spajanje tuzlanskog i zeničkog basena, pokrenuta je ofanziva koja je u zavisnosti od jedinice i smjera napada neprijateljskih snaga nosila nazive “Uragan 95”, “Farz 95” i “Badr al Bosna”.

Uz direktno učešće NATO snaga za brza dejstva i pakistanskog kontingenta međunarodnih mirovnih snaga na strani takozvane Armije BiH, koja je brojala 23.000 vojnika, tada je spaljeno 30 srpskih sela i protjerano 1.920 srpskih porodica sa 7.680 članova.

Padom Vozuće okončano je protjerivanje i etničko čišćenja Srba sa područja zeničke regije započeto 1992. godine.

Zbog stravičnih zločina nad Srbima Vozuće i Zavidovića nekadašnji načelnik Generalštaba takozvane Armije BiH Rasim Delić osuđen je pred Haškim tribunalom na samo tri godine, kao i nekadašnji komandant Trećeg korpusa takozvane Armije BiH Sakib Mahmuljin, koga je Apelaciono vijeće Suda BiH osudilo na osam godina zatvora, ali je on pobjegao iz BiH u Tursku.

Mahmuljin je jedan od devetnaest lica, pripadnika takozvane Armije BiH i stranih dobrovoljaca, protiv kojih su podnesene krivične prijave za zločine počinjene nad Srbima na području Ozrena i Vozuće u julu i septembru 1995. godine.