IMUNOLOG ZLATKO TROBONJAČA: Povećanje procijepljenosti građana ključno u eliminaciji epidemije

0
183

Pandemija koronavirusa potpuno nam je promijenila svakodnevicu. U većini država na snazi su epidemiološke mjere, ali i pored toga, broj zaraženih iz dana u dan raste. Masovna vakcinacija protiv korona virusa sprovodi se širom svijeta i to je, po mišljenju nadležnih najbolji način da čovječanstvo uzvrati udarac u borbi protiv pandemije.

Imunolog dr Zlatko Trobonjača, profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci za Banjaluka.net kaže da je povećanje imunizacije građana ključno u konačnoj eliminaciji epidemije.

“Uvođenje “zelenih” ili Covid propusnica za cijepljene u svim sferama ljudskih aktivnosti, a onemogućavanje slobodnog kretanja necijepljenih može dovesti do značajnog i brzog porasta vakcinacijskog obuhvata”, kaže dr Trobonjača.

Prošlo je više od godinu dana od pojave korona virusa. Veliki broj ljudi i dalje je osjetljiv kada je u pitanju ova tema. Kako izgleda tok bolesti, šta se događa kada virus uđe u naš organizam, kako se širi dalje?

Trobonjača: Korona virus ulazi u naše tijelo najčešće putem sitnih kapljica manjih od 5 mikrometara koje zovemo aerosol i koje udišemo. Od njih se teško braniti jer ih ispušta zaraženi čovjek govorom, kašljem, kihanjem, smijehom, vikom, pjevanjem i koje poput dima ispune prostoriju u kojoj boravimo. Doduše, to mogu biti i puno veće kapljice, no one za razliku od aerosola imaju veću masu i brže padaju pa se možemo zaraziti i diranjem zaraženih površina te unosom u tijelo trljanjem ili dodirivanjem sluznice nosa, usta ili oka. Ulaskom u organizam SARS-CoV-2 virus veže se na naše stanice koristeći svoj S protein (S, od engleski spike, šiljak) koji ima afinitet za molekule ACE-2 koje mu služe kao receptori za ulazak u stanicu. ACE-2 (angiotensin converting enzyme-2) je enzim koji razgrađuje angiotenzin, peptid važan u regulaciji arterijskog tlaka ali i drugim tkivnim funkcijama. ACE-2 receptor nalazimo na stanicama različitih tkiva, uključujući epitelne stanice sluznica nosa i ždrijela, plućnih alveola i crijeva, na makrofazima i stanicama glatkih mišića arterija, u neuronima po cijelom mozgu, stanicama srčanog mišića i bubrežnim tubularnim stanicama, u placenti, jajnicima i testisima, što znači da se sva ova navedena tkiva i stanice mogu inficirati. Oko 85% ljudi preboljeva relativno blagu bolest, sa malaksalošću, povećanjem tjelesne temperature, glavoboljom, bolovima u mišićima i gubitkom osjeta okusa i mirisa što traje obično do 7-10 dana. Manji dio inficiranih razvije drugu fazu bolesti uz različite poremećaje koji nastaju kao rezultat hiperinflamacije odnosno jake sistemske upale cijelog organizma, koja vodi u zatajenje pluća, srca, bubrega, uz pojavu prekomjernog zgrušavanja krvi diljem organizma, a naročito u plućima, što na koncu vodi u teško opće stanje i smrt.

Nakon stabilizacije epidemiološke situacije tokom ljeta opet se suočavamo sa velikim brojem zaraženih. Pored mogućeg opuštanja građana, koji su još potencijalni uzročnici rasta broja zaraženih?

Trobonjača: Najvažniji uzrok povećanja broja novozaraženih je činjenica da je procijepljenost naše populacije izrazito niska. Možemo pratiti da države koje imaju vrlo visoku procijepljenost, poput Portugala, Španije, Izraela, Finske itd. imaju izrazito malu incidenciju novozaraženih, odnosno da su značajno smanjile epidemiju pa se postupno vraćaju u normalan život. Drugi razlog je dolazak Delta soja SARS-CoV-2 virusa, koji je nastao u oktobru 2020. godine u Indiji, prenio se u Veliku Britaniju i proširio svijetom, a koji je zarazniji od wuhanskog soja oko 3 puta. Taj je virus donekle i imunoevazivan, odnosno izbjegava imunost za oko 20%, pa su cijepljeni slabije zaštićeni i dio njih može se zaraziti. Protokom vremena od cijepljenja ili preboljenja bolesti imunost se postupno gubi zbog čega se još veći dio cijepljenih i preboljelih može zaraziti i što još dodatno potencira širenje Delta virusa. Lani su ljudi mahom preboljeli bolest uzrokovanu sa wuhanskom varijantom, proljetos sa Alfa sojem (britanski soj), a sada se proširio Delta soj. Svi ovi sojevi su međusobno slični, ali nisu isti, pa imunost stvorena protiv jednog soja ne štiti potpuno protiv drugog. Zbog toga ljudi koji su preboljeli lani i proljetos nemaju punu imunost protiv Delta virusa i mogu se reinficirati. Treći razlog je povećano okupljanje ljudi u zatvorenim prostorima pa sa dolaskom jeseni, povratkom učenika u školske klupe, a zaposlenih na svoja radna mjesta imamo veće širenje virusa. Sve je to skupa rasplamsalo Delta-epidemiju.

Stručnjaci upozoravaju da je vakcinacija jedini način da se spriječe teški slučajevi infekcije i hospitalizacija oboljelih od COVID-19. Kakvu zaštitu pružaju vakcine, koliko dugo ta zaštita traje?

Trobonjača: Općenito gledano vakcine koristimo za 3 učinka. Kao prvo, za ličnu zaštitu čovjeka od teških bolesti, hospitalizacije i smrti, u čemu su postojeća cjepiva pokazala odlične rezultate. Drugi učinak je smanjenje kolanja virusa u društvu, skraćenje i u konačnici eliminacija epidemije. I tu su ova cjepiva pokazala učinak jer vidimo da najprocijepljenije zemlje imaju najbolje rezultate u redukciji epidemije, a u slabo procijepljenim poput Hrvatske, Srbije, BiH, Rumunjske, Bugarske itd. epidemija divlja. Treći učinak je postizanje kolektivnog imuniteta, koji bi onemogućio ponovno pokretanje epidemije kad se ona jednom završi. Taj učinak ćemo teško postići jer kolektivni imunitet za Delta virus iznosi preko 85%, što znači da bi trebali cijepiti gotovo 100% stanovništva, jer kad od tog postotka oduzmemo one koji ne mogu steći imunost cijepljenjem ili ga vremenom izgube pali bi na manje od 80% imunih, što je manje od 85% i što bi teoretski moglo ponovo pokrenuti Delta-epidemiju.

Koje su to prioritetne grupe, kada je u pitanju vakcinacija protiv COVID-19?

Trobonjača: Prioritete grupe za vakcinaciju su one koje virus može ozbiljnije ugroziti jer zbog svog postojećeg medicinskog stanja nemaju dovoljno jaku i kvalitetnu imunost da bi se borili protiv ovog virusa. Prvenstveno se to odnosi na imunokompromitirane osobe svih dobnih skupina. To znači ljude koji su na trajnoj imunosupresivnoj ili imunomodulacijskoj terapiji jer nose transplantirane organe ili boluju od autoimunih ili kroničnih upalnih bolesti, ljude na kemoterapiji zbog malignih bolesti. Tu bih ubrojao i ljude koji su iznureni različitim dugotrajnim, kroničnim bolestima te ljude sa bolestima za koje znamo da predstavljaju rizični faktor za razvoj teškog Covida, poput dijabetesa, izrazite debljine, povećanog krvnog tlaka, bubrežnih, srčanih i plućnih bolesti, trudnoće itd. U prioritetnu grupu ubrajaju se i osobe starije od 60 godina, jer se vidjelo da su one najugroženije ovom bolešću, odnosno da češće razvijaju tešku bolest i puno češće umiru od nje.

Brojke rastu u svim zemljama ove regije. Ono što se mjesecima polemiše jeste koju vakcinu odabrati. Ima li uopšte razlike između vakcina kada je u pitanju djelotvornost protiv COVID-19?

Trobonjača: Razlike u djelotvornosti pojedinih vakcina postoje i za sada su se u zaštiti od ovog virusa najboljim pokazale mRNK vakcine (Moderna, Pfizer), dok nešto lošije rezultate imaju adenovirusne vakcine (Johnson&Johnson, AstraZeneca, Sputnik V). Kineske vakcine temeljene na oslabljelom SARS-CoV-2 virusu (Sinopharm, Sinovac), također su se pokazale visoko djelotvornim u stvaranju imunosne zaštite. Sve navedene vakcine slabije pokrivaju Delta virus, odmah u startu, zbog činjenice da su navedena cjepiva usmjerena protiv wuhanskog virusa, dok je Delta virus donekle drugačiji, pa nam zaštita od simptomatske bolesti protiv njega pada za 20-ak%. Protokom vremena, nakon 5, 6, 7 mjeseci od cijepljenja, kako imunost dodatno pada, tako raste i mogućnost od infekcije. No, valja naglasiti da su cijepljeni, bez obzira što se neki (6 mjeseci od cijepljenja cca. 60%) mogu inficirati, najčešće preboljevaju samo blagu bolest ili prolaze bez simptoma, dok rijetki razviju težu bolest, završe u bolnici ili vrlo rijetko umru.

Može li se vakcinacijom pandemija konačno staviti pod kontrolu?

Trobonjača: Sadašnji podatci pokazuju da vakcinacijom možemo pandemiju staviti pod kontrolu. Naime, dovoljno je pogledati kartu Evrope koja pokazuje procijepljenost po zemljama i vidjeti da su zemlje zapada Evrope visoko procijepljene (preko 80%), dok prema istoku to je sve manje (manje od 50%). Ako gledate istu mapu ali sada prema incidenciji bolesti vidjet ćete potpuno obrnutu sliku, na zapadu epidemija nestaje, a u istočnim zemljama bjesni. Dakle, i laiku može biti jasno da vakcinacija eliminira epidemiju i omogućava povratak u normalan život.

Pojedine zemlje počele su vakcinaciju trećom dozom. Ko može primiti treću dozu, kome se preporučuje?

Trobonjača: Treću dozu 6 mjeseci od druge doze (primovakcinacija) trebaju primiti svi oni ljudi koje sam prije nabrojao da bi trebali biti prioritetni u primovakcinaciji. Dakle, to su svi ljudi koji zbog svoje podležeće bolesti ili medicinskog stanja nisu kadri stvoriti dobru imunost sa dvije doze pa ih je potrebno docijepiti. Međutim, čini mi se da bi takvu mogućnost trebalo ponuditi i široj populaciji, dakle svim onim ljudima koji su se ranije cijepili, ali koji su zbog dolaska Delta virusa zabrinuti za svoje zdravlje i žele učvrstiti svoju imunost i biti sigurni da se neće zaraziti.

Novi sojevi virusa pojavljuju se širom svijeta u posljednje vrijeme. Da li vakcine koje imamo na raspolaganju nude zaštitu i od novih sojeva?

Trobonjača: Za sada na raspolaganju imamo samo vakcine protiv izvornog wuhanskog soja, odnosno još uvijek nemamo vakcine usmjerene protiv nekog od novih sojeva. Postoje podatci da se krenulo u razvoj cjepiva protiv Delta soja, nakon što je postalo razvidno da će ovaj soj, kao trenutno evolucijski najnapredniji među svim sojevima SARS-CoV-2 virusa, izdominirati i potisnuti druge manje infektivne ili manje imunoevazivne sojeve. No, još uvijek ne znamo s čim ćemo se suočavati u budućnosti, jer vjerovatnost nastanka novih sojeva zbog mutagenosti ovog virusa je relativno velika. U tom slučaju vakcine će se prilagođavati novim sojevima ili će se proizvoditi viševalentne vakcine koje će istovremeno pokrivati više različitih sojeva.

Zemlje regiona pokretale su kampanje u pokušaju edukacije ljudi, da im se pokuša objasniti važnost imunizacije. Akcenat je stavljan naročito na mlade ljude. Nažalost nevakcinisane i mlade osobe relativno dobrog zdravstvenog stanja završavaju u bolnicama. Koju poruku poslati mladima?

Trobonjača: Mlade i djecu stariju od 12 godina treba cijepiti i zaštititi od ovog opasnog virusa. Naime, Delta virus je značajno virulentniji (uzrokuje težu bolest) od izvornog wuhanskog virusa jer se daleko brže množi i postiže oko 300 puta veće virusno opterećenje u zaraženoj osobi, a oko 1000 puta više ga ima u nosnoj sluzi nego što je to bilo u zarazi sa wuhanskim virusom koji je potpuno nestao sa zemaljske kugle jer su ga prerasli ovi zarazniji sojevi. Delta virus u toj usporedbi sam po sebi uzrokuje dvostruko više hospitalizacija, pa se obzirom na težinu bolesti dobni prosjek hospitalizacija sa izrazito teškim kliničkim slikama pomakao sa 65-70 godina prema mlađoj grupi ljudi u dobi između 50-60 godina starosti. Kumulativna jednogodišnja incidencija hospitalizacija djece mlađe od 18 godina zaraženih sa wuhanskim i britanskim virusom iznosila je 50 na 100.000 stanovnika, a sada sa Delta virusom je 4-5 puta veća. Oko 25% hospitalizirane djece završava na terapiji kisikom iako je smrtnost mala i iznosi oko 1-2% od hospitalizirane djece, dakle ne od ukupno zaražene, nego samo od hospitalizirane. Učestalost postakutnog i kroničnog Covida u djece je relativno visok kao i pojava tzv multiorganskog upalnog sindroma, teške i potencijalno smrtonosne komplikacije Covid-19. Sve navedeno govori u kojoj mjeri je cijepljenje djece i mladih važno.

Kakve su prognoze za naredni period kada je u pitanju virus korona?

Trobonjača: Povećanje procijepljenosti građana je ključno u kraćenju i konačnoj eliminaciji epidemije. Uvođenje “zelenih” ili Covid propusnica za cijepljene u svim sferama ljudskih aktivnosti, a onemogućavanje slobodnog kretanja necijepljenih može dovesti do značajnog i brzog porasta vakcinacijskog obuhvata. Problem koji se pojavio u odbijanju dijela populacije da prihvati cijepivo, što je zapravo zloupotreba demokracije, ljudskih prava i sloboda, blokira sve društvene aktivnosti, sport, kulturu, umjetnost, obrazovanje, a pri tome naravno i ekonomiju kao i kompletan razvoj društva. Epidemijska bolest nije lični problem samo osobe koja je zaražena, nego i njene okoline pa i cijelog društva. Zato pojedinac svojim stavovima ne bi smio blokirati cijelo društvo. Nažalost ako se ne poduzmu mjere u smislu rigoroznog provođenja “zelenih propusnica” prognoze za slabo cijepljena društva nisu dobre jer će se morati čekati da se svi necijepljeni zaraze i time steknu imunost, što bi moglo potrajati i mjesecima.

(Aldijana Mirković)

 

Ostavite komentar