Ruska Federacije cijeni poziciju predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika u protivljenju pritiscima koje Zapad putem nezakonitih sankcija i medijskih kampanja neumorno vrši na rukovodstvo Srpske da bi odustalo od svojih legitimnih stavova i, prije svega, od veza sa Moskvom, istakao je ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov.
U autorskom tekstu za Glas Srpske posvećenom Samitu BRIKS-a, Kalabuhov je istakao da je od izuzetnog značaja što je skupu u Kazanju prisustvovao predsjednik Republike Srpske sa kojom Rusija jača strateško partnerstvo.
Poseban fokus Kalabuhov je stavio na sastanak predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina sa Dodikom, ističući da su postignuti novi dogovori o razvoju strateškog partnerstva Rusije i Srpske koji će postati i osnov za značajni dio rada Ambasade Rusije u Sarajevu.
– Pozdravljamo i podržavamo obostrano korisnu saradnju između Republike Srpske i domaćin Samita – Republike Tatarstan, jednog od najrazvijenijih i najinovativnijih regiona naše zemlje – naveo je Kalabuhov.
On je ukazao da i u Еvropi glasno odjekuje nesporni uspjeh Samita u Kazanju, očigledna propast pokušaja da se Rusija izoluje, a zemljama globalnog Juga nametne antiruska politička agenda.
– Vidimo da su mnogi na Zapadu – neki sa strahom, a neki i sa nadom – pratili događaje u okviru Samita u Kazanju. I to nije slučajno. Mnoge zemlje već godinama njeguju san o evropskim integracijama kao o univerzalnom lijeku koji će riješiti sve probleme. Ali postaje očigledno postojanje krize institucija ЕU koje su zaglibile u birokratiju, kao i krize same “evropske ideje” koja je evoluirala do “multikulturalnog ultraliberalizma” – a u praksi predstavlja novi oblik kolonijalne diktature i graniči se sa neofašizmom – naveo je Kalabuhov.
Kalabuhov je naglasio da je jedan dokaz buđenja iz ovog lažnog “evropskog sna” neuspjeh referenduma o evropskim integracijama u Moldaviji, što je režim u Kišinjevu pokušao da “spase” falsifikatima, manipulacijama i medijskim spinovima.
On je naveo da je čak i uz “popravljene” rezultate referenduma jasno da u moldavskom društvu ne postoji konsenzus o pitanju pridruživanja ЕU.
Slične procese, istakao je Kalabuhov, vidimo i u Gruziji, gdje dvije decenije nakon prozapadne “revolucije ruža” i 15 godina poslije propale avanture Mihaila Sakašvilija da vojnim putem vrati kontrolu nad Južnom Osetijom stanovništvo, a i političari počeli su da osjećaju umor od neostvarenih evropskih i evroatlantskih snova i licemjernih obećanja zapadnih funkcionera o boljem životu.
– Nije čudno da sada Gruzija traži puteve za normalizaciju odnosa sa Rusijom, mada već i Tbilisiju zapadnjaci sada prijete sankcijama i pokušavaju da organizuju novu obojenu revoluciju – napomenuo je Kalabuhov.
On je dodao da saradnja u okviru BRIKS-a, izgledi za njegov razvoj i proširenje daju nadu čitavom svijetu da će nova vremena u svjetskoj politici biti period snažnih, suverenih, istinito nezavisnih država, uzajamnog poštovanja i ravnoteže interesa.
– Ubijeđeni smo da je to jedini način na koji se može obezbijediti trajni mir i održivi napredak čovječanstva i učinićemo sve – u saradnji sa našim prijateljima i partnerima širom svijeta – da se naša zajednička vizija ostvari – poručio je ambasador Ruske Federacije u BiH.
Kalabuhov je podsjetio da je udruženje zemalja koje se sada zove BRIKS nastalo 2009. godine kao forum četiri velike ekonomije u razvoju /Brazil, Rusija, Indija, Kina/, a sada ima devet punopravnih članova, dok je još više zemalja podnijelo aplikaciju za pridruživanje ovoj organizaciji.
Već u sadašnjem obliku zemlje BRIKS-a predstavljaju gotovo polovinu stanovništva svijeta, a njihov ukupni BDP je veći od zemalja G7, udruženja nekada vodećih zapadnih ekonomija.
Samit u Kazanju je okupio predstavnike čak 35 zemalja, od kojih su 22 šefovi država, i to uz povike zapadnih zvaničnika i medija o navodnoj izolaciji Rusije.
Deklaracija, koja je konsenzusom zemalja članica donesena tokom samita BRIKS-a sadrži 134 usaglašene tačke koje se odnose na širi krug pitanja međunarodne i unutrašnje bezbjednosti, ekonomije, trgovine i finansija, ekologije, kulture, medicine, turizma, sporta i mnogih drugih oblasti.
– U suštini, pod ingerenciju BRIKS-a spada bukvalno sve što je moguće riješiti zajedničkim naporima. Kazanjska deklaracija je dokaz da zemlje ovog udruženja imaju slična mišljenja o većini pitanja globalne politike – napomenuo je Kalabuhov.
Uz to, naglasio je Kalabuhov, saradnja u okviru BRIKS-a se razvija bez nametanja i ponižavanja pojedinih zemalja, bez miješanja u njihove unutrašnje stvari, bez prinude da se učesnici priključe “zajedničkoj spoljnoj politici” koja u zapadnom shvatanju obično znači nezakonite jednostrane sankcije protiv geopolitičkih konkurenata.
– BRIKS nema preglomaznu birokratiju koja radi na štetu interesa suverenih zemalja i njihovih građana. Već samim tim on se razlikuje od ЕU, NATO-a i drugih evropskih i evroatlantskih institucija i time čini alternativu zapadnom svjetskom poretku – naveo je Kalabuhov.
Prema njegovim riječima, nije čudno da, iako BRIKS još nema svoju valutu, zajedničko tržište ili otvorene granice, mnogi već sada razmišljaju o njemu kao alternativi evropskom i evroatlantskom putu – premda nije bio stvoren kao rival ili konkurent bilo kome.
– Dobra ilustracija toga jeste interes Turske, članice NATO-a, za pridruživanje BRIKS-u – dodao je Kalabuhov.
