Lukač: BiH mora pronaći politička rješenja bez stranaca VIDEO

0
51

Da bi imali stabilnost u bilo kojoj državi potreban je mir. Mir će donijeti i ekonomski prosperitet, a uz ekonomski prosperitet moći ćemo zadržati ljude da ne odlaze. Čemu ovolika zemlja, sve za šta smo se borili ako naša djeca napuste ovu državu. Sva politička dešavanja moraju da se riješe na političkom nivou.

Rekao je ovo Dragan Lukač, odbornik SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka i bivši ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske u intervjuu za portal Banjaluka.net.

VIDEO

Lukač apeluje na politička rješenja aktuelne krize koja bi bila rezultat saglasnosti tri konstitutivna naroda u BiH, bez uplitanja stranaca.

“Nakon toliko ratnih godina, toliko stradanja, opet smo u istom kotlu, u istom nekom  bosanskom loncu. Osuđeni smo da moramo živjeti ili jedni sa drugima ili jedni pored drugih. Nakon više  vijekova dešavanja na ovom prostoru mi i dalje smo jedni, drugi i treći ovdje zajedno i moramo shvatiti da ratom i bilo kakvim ratnim opcijama niko ovdje neće nikog poništiti, niti uništiti, da ćemo opet morati da pronađemo zajednički jezik kako da zajedno živimo i da našoj djeci napravimo bolju budućnost”, naglašava Lukač.

Prije nego što prokomentarišemo aktuelne teme da Vas pitam, s obzirom na to da ste kratko napravili pauzu, šta Vas je motivisalo za povratak u politiku?

LUKAČ: Bila je pauza poslije osam godina provedenih na poziciji ministra unutrašnjih poslova. To je veoma zahtjevan posao, možda i jedna od najzahtjevnijih pozicija u Vladi Republike Srpske, s obzirom na broj radnika i problematiku u Republici Srpskoj. Pauza mi je dobro došla. Imao sam vremena za porodicu i da riješim neke privatne stvari. To vrijeme mi je bilo veoma potrebno.

Sada ste odbornik u Skupštini grada Banjaluka, ali dugi niz godina bili ste na čelu MUP-a RS. Kako sa te tačke gledišta i s obzirom na iskustvo iz bezbjednosnog sektora komentarišete aktuelna dešavanja i političku situaciju u Republici Srpskoj, odnosno Bosni i Hercegovini?

LUKAČ: Aktuelna politička situacija u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini je previše široka tema. U ovom trenutku situacija u BiH je sigurno veoma složena po pitanju političkih dešavanja, ali i svih drugih pratećih stvari na koje se politika odražava.

Konkretno mislim na odluku Suda BiH u slučaju Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske i njegovog političkog djelovanja. Čini se da je od te odluke krenuo malo turbulentniji period. Kako komentarišete presudu i sve što je uslijedilo nakon nje i koliko će to uticati funkcionisanje institucija i budućnost BiH?

LUKAČ: Ta presuda ima svoj uvod koji je očito neko dobro pripremio. To je odluka visokog predstavnika da se umiješa u zakonodavstvo BiH. Ono što možemo reći je da jedan pojedinac nigdje u svijetu ne može da donosi zakone, pa zvao se on neki visoki predstavnik, mada ovaj naš nije zvanično ni potvrđen od strane Ujedinjenih nacija kao što je trebalo da bude. On je u ovom slučaju donio neku svoju odluku na osnovu koje su Sud i Tužilaštvo proveli postupak protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, da bi na kraju donijeli određenu presudu. Svi u Republici Srpskoj smatraju da se radi o političkoj presudi, da su Sud i Tužilaštvo BiH izpolitizovani, da su izašli iz onog što im je nekad zakonom dato. Njihova uloga je zamišljena da se bore protiv organizovanog kriminala, protiv droge, oružja, trgovine ljudima, pa i ratnih zločina, na državnom nivou, međutim, oni su primjenjujući odluku visokog predstavnika postali politički sud i sada možemo vidjeti da se bave na neki način političkim progonom.

Koliko građani aktuelnu krizu treba da shvate ozbiljno?

LUKAČ: Svi građani u BiH, naročito u Republici Srpskoj veoma aktivno prate političku scenu, znaju šta se dešava. Ocjene u Republici Srpskoj su da se ovdje radi o političkoj priči, političkom progonu, da se na neki način pokušava disciplinovati i pokoriti Republika Srpska da bi visoki predstavnik mogao da donosi zakone kako hoće i na način kako su neki visoki predstavnici navikli da rad,e uvijek pod prisilom.

Mi smo mislili da je to vrijeme odavno prošlo i da se više neće vratiti. BiH mora da prestane biti protektorat. Kao protektorat nikad nećemo doći do EU. Moramo početi da funkcionišemo bez visokog predstavnika, bez OHR. Potrebno je da se tri naroda u BiH dogovore na koji način će da urede ovu državu i kako da se kreću prema EU.

Postoji bojazan da bi kriza mogla eskalirati.. Postoje li uslovi za takav scenario, je li bezbjednost građana u BiH i Republici Srpskoj ugrožena?

LUKAČ: Ako mislite na ratne opcije koje bi mogle da se dese BiH mi uglavnom za takve opcije čujemo iz Federacije BiH, od nekih njihovih funkcionera koji su na bitnim pozicijama. Nakon svih dešavanja koja smo imali, ratnih stradanja na svim stranama, mislim da nema više nikakvog potencijala, niti želje za ratnim dejstvima na teritoriji BiH ni sa jedne strane. Svakako Srbi ne razmišljaju o bilo kakvim ratnim opcijama, niti se pripremaju za to. Nakon toliko ratnih godina, nakon toliko stradanja, opet smo u istom kotlu, u istom nekom  bosanskom loncu, ako možemo tako da ga nazovemo. Osuđeni smo izgleda da moramo živjeti ili jedni sa drugima ili jedni pored drugih, kako god to bilo nakon svih godina. Nakon više  vijekova dešavanja na ovom prostoru mi i dalje smo jedni, drugi i treći ovdje zajedno i moramo shvatiti jednom da ratom i bilo kakvim ratnim opcijama niko neće ovdje nikog poništiti, niti uništiti, da ćemo opet morati da pronađemo zajednički jezik kako da zajedno živimo i da našoj djeci napravimo bolju budućnost.

U posljednje vrijeme mnogo se govori o novom Ustavu Republike Srpske. Kakav je Vaš stav o ovoj inicijativi? Da li bi donošenje novog Ustava uticalo na dalje odnose Republike Srpske i Federacije BiH?

LUKAČ: Ustav Republike Srpske do sada je već pretrpio mnogo izmjena, najviše intervencijama visokih predstavnika. Mislim da je krajnji trenutak da se Ustav Srpske promijeni. Već su počele javne rasprave po pitanju donošenja novog ustava. Smatram da je to dobro. Svi treba da se uključe u javne rasprave. Nadam se da će biti aktivni. Ustav u svakom slučaju mora biti kompatibilan sa Ustavom BiH, naročito sa Dejtonskim sporazumom koji jeste izvor Ustava BiH i Ustava Republike Srpske. Na taj način niko neće biti ni na koji način oštećen u Srpskoj. Smatram da će u NSRS postojati većina za donošenje ustava i da će opozicija shvatiti, bez obzira na različite političke pristupe i poglede, da moraju biti uključeni.

Osvrnućemo se i na situaciju u gradu Banjaluka. Ponovo je napeto između gradonačelnika i skupštinske većine što izaziva zabrinutost u vezi sa efikasnim funkcionisanjem grada. Imamo I iskustva prethodnog saziva… Kako prevazići nesuglasice i osigurati nesmetan rad institucija Grada?

LUKAČ: To nisu napetosti, kao i svaka skupština imamo dvije politički suprotstavljene strane koje iznose svoje političke procjene i poglede. Ono  na šta SNSD sa svojom skupštinskom većinom ukazuje prilikom razgovora o izvještajima su određeni propusti koji su napravljeni od strane gradske uprave i na koje smo aktivno ukazivali u radu skupštine. Ne možemo da se složimo ako su neki projekti urađeni mimo zakona, gdje nisu provedene javne nabavke, gdje su trošena sredstva građana na netransparentan način. Niko od nas neće ni sada, ni u budućnosti biti protiv bilo kakvog projekta koji je bitan za građane Banjaluke. Sam rad skupštine možda izgleda napeto, ali je u pitanju samo iznošenje političkih stavova i oni su dešavaju u svim skupštinama.

 Budžet još nije donesen. Da li je upitno funkcionisanje grada, kada možemo očekivati njegovo usvajanje?

LUKAČ: Mi smo na prošloj sjednici produžili privremeno finansiranje, tako da grad Banjaluka neće ostati bez privremenog finansiranja u smislu socijalnih davanja, plata radnicima i svega što je potrebno. Kao skupštinska većina tražimo da se nacrt budžeta uputi u javnu raspravu. To su sredstva ovog grada, građana i oni imaju pravo da predlažu. Nakon toga ćemo pristupiti donošenju novog budžeta. Nadam se da će on biti relativno brzo usvojen, najkasnije u narednih mjesec dana i da će biti na raspolaganju građanima Banjaluke za strateške i bitne projekte koje grad zaslužuje.

A koji su to projekti, po Vašem mišljlenju?

LUKAČ: Kada pričamo o strateškim projektima jedan od njih je svakako most u Docu o kojem se priča već godinama. Gradska uprava i Skupština grada je izglasala kredit za gradnju takvog mosta. Zatim kolektor za prečišćavanje voda koji je takođe veoma bitan, kao i mnoge druge stvari koje su tim kreditom od 25 miliona trebalo da budu urađeni, međutim ta sredstva su od strane gradonačelnika preusmjerena na neke druge projekte koji apsolutno nisu bili planirani. Realizovane su neke druge stvari poput šetališta, parkića, koji nisu imali čak ni građevinske dozvole, pa sad ne mogu da dobiju upotrebne dozvole, što je veoma problematično. Ako gradska uprava gradi objekte bez dozvole zašto bi onda bilo kom građaninu trebala građevinska dozvola za bilo šta. To je loša poruka, takve stvari se ne mogu dešavati i zato insistiramo da se svaki projekat koji se realizuje mora raditi u skladu sa zakonskim propisima i to će biti princip rada i ubuduće.

I za kraj, kako vidite budućnost Republike Srpske u narednim godinama? Koji su, po Vašem mišljenju, glavni ciljevi koje bi trebalo postaviti kako bi se obezbijedila stabilnost i prosperitet Srpske?

LUKAČ: Da bi imali stabilnost u bilo kojoj državi, pa i u našoj republici potreban je mir. Svakom političaru je najbitnija stvar da radi na tome da ovdje postoji mir. Riječ rat treba da bude zabranjena za spominjanje. Mir će donijeti stabilnost i ekonomski prosperitet, a jedino uz ekonomski prosperitet ćemo moći da zadržimo ljude da ne odlaze. Čemu ovolika zemlja, sve za šta smo se borili ako naša djeca napuste ovu državu. Sva ostala politička dešavanja moraju da se riješe na političkom nivou. Najbolje da se riješi u saglasnosti tri konstitutivna naroda u BiH, bez stranaca. Jedino na taj način možemo da odredimo naš put i prosperitet u cilju boljitka u čitavoj BiH, a naročito u Republici Srpskoj. Republika Srpska mora da zadrži svoje atribute, da bude prepoznata kao što jeste u Dejtonskom sporazumu kao Republika Srpska, da imamo svoje institucije i da odlučujemo o svojoj sudbini.

Ostavite komentar