Marinko Umičević: Pod hitno urediti rad portala i lažnih profila na mrežama

0
47

Lično, i kao privrednik i kao političar i predstavnik institucija, ali i kao čovjek i građanin Republike Srpske i Grada Banjaluke, podržavam inicijativu novoizabranog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da se konačno uvede red u oblast informisanja, posebno na internet portalima i društvenim mrežama gdje je bukvalno svakome dozvoljeno da radi i objavljuje šta hoće, te da se uvedu strožije sankcije za one koji šire mržnju, ponižavaju i kleveću druge.

Rekao je to u intervjuu za banjaluka.net Marinko Umičević, tehnički direktor Tvornice obuće “Bema” Banjaluka, član Senata RS i odbornik u Skupštini grada Banjaluka, ali i čovjek koji je cijeli svoj radni vijek posvetio radu u privredi, radu u oblasti sporta gdje je jedan od priznatijih sportskih radnika i najvećih donatora sporta, poznat po hiljadama humanih akcija, za šta se nadaleko čulo, i van granica naše zemlje i regiona.

Za naš portal, Marinko je govorio o poslovanju tvornice koju uspješno vodi skoro dvije decenije, ali i o najnovijim aktuelnostima u postizbornom periodu, te o sportu, odnosno potrebi da institucije snažnije podrže sport na ovim prostorima, za šta se on lično i kroz svoj rad zalaže godinama.

Predsjednik Dodik je prije nekoliko dana najavio donošenje zakona o sprečavanju širenja lažnih vijesti i o sprečavanju jezika mržnje, te izmjene Krivičnog zakonika u dijelu uvođenja klevete i uvrede kao krivičnog djela, ali i proširenje krivičnih djela protiv ustavnog poretka, na način da se prilagode evropskim konvencijama?

UMIČEVIĆ: Apsolutno podržavam inicijativu predsjednika Dodika i u tome će imati moju punu podršku, jer je došlo krajnje vrijeme da se izmjenom zakonskih propisa utiče na to da se smanji mržnja na društvenim mrežama.

Izgubljen je jedan mladi život, Mladen Dulić iz Laktaša je sebi oduzeo život jer je bio izložen maltretiranju, ponižavanju i ismijavanju na društevnim mrežama, a nasilje na društvenim mrežama i portalima je sve gore. Svjedoci smo postojanja mnogih portala, od kojih vjerujem da pola radi na crno, koji fejsbuk stranicu samo pretvore u portal i na taj način šire mržnju na internetu. Po mom mišljenju i na njih treba primjeniti Zakon o informisanju koji bi trebalo modifikovati i izmjeniti. Pa taj Zakon nije mijenjan od 2001. godine kada ga je svojom odlukom nametnuo visoki predstavnik. Sastoji se od svega nekoliko članova zakona kojim se ta oblast reguliše uopšteno, bez upuštanja u detalje, što je dovelo do ovako haotičnog stanja u oblasti informisanja, gdje očigledno svako radi ono što hoće.  Portali bi i na društvenim mrežama morali biti registrovani i snositi posljedice i odgovornost. Trebalo bi regulisati da se profili ne mogu praviti pod lažnim imenima i nadimcima koji su doveli do ekspanzije na društvenim mrežama. Ali glavni problem je Zakon o informisanju koji se mora prilagoditi, a najbolje bi bilo da se usaglasi sa zakonskom regulativom u Evropskoj uniji, jer su nam nametnuli sve pa i to pod takozvanom demokratijom.

Koji bi bili neki od Vaših prijedloga da se ova oblast uredi detaljnije?

UMIČEVIĆ: Moj prijedlog je, pod broj jedan, promjena Zakona o informisanju, koji je kako sam rekao star više od dvije decenije i očigledno su ga pregazile nove tehnologije. Zatim, smatram da je potrebno prepisati propise Evropske unije, i urediti rad portala i tih lažnih profila. Prema mom mišljenju, niko od tih portala ne bi smio da emituje vijesti ukoliko nije registrovan kao preduzetnik za obavljanje tog posla, i ukoliko u podacima o tom portalu nema odgovornog lica, urednika, imena novinara, adrese portala i drugih bitnih podataka koji se traže od svakog drugog poreskog obveznika u Republici Srpskoj, pa ne znam zašto bi i ti neki portali bili izuzeti od toga. Ako frizer ili kozmetičar mora da se registruje i istakne podatke o firmi, odgovornom licu i slično, zašto to ne bi morao da uradi neki portal.

Takođe, što se tiče društvenih mreža i lažnih profila koji tamo prosto bujaju, svakodnevno smo svjedoci primitivizma, klevete i napada od strane psihopata koji sjede sa telefonom u rukama i napadaju bez argumenata.

Osim toga, neshvatljivo je da čovjek kupi karticu i broj telefona, a nikoga ne pita za podatke, niti mu traži ličnu kartu. Pod lažnom demokratijom smo napravili jedan haos pa se tu uključila i politika. Maltene sve stranke imaju svoje lažne profile preko kojih napadaju ove druge, tako da je to postao jedna sveopšti cirkus.

“Sport nije trošak, sport je investicija”

Poznati ste kao ugledni sportski radnik, koji je volonterski angažovan u rukovodstvima desetak sportskih klubova, ali sportskih saveza, koje nerijetko i iz svog džepa što bi se reklo, pomažete da se takmiče. Kakvo je vase mišljenje o odnosu prema sportu i da li se dovoljno ulaže u sport u Republici Srpskoj?

UMIČEVIĆ: Živimo u vremenu velike inflacije i izuzetno je dobro punjenje budžeta grada Banjaluka i Vlade Republike Srpske. Rebalans je kao na filmskoj traci  mjeri se u desetinama miliona KM, a nažalost u to je jako malo uključen sport. Mi svi u ovoj našoj Republici moramo da shvatimo da sport nije trošak, već da je sport investicija.

Ulažemo u promociju Republike Sepske i u zdravlje tih ljudi, djece koja se bave sportom. I dok god ne budemo shvatili da je sport investicija, a ne trošak mi ćemo izdvajati ovako mizerna sredstva za sport.

Obzirom da ste Vi i tvornica koju uspješno vodite jedan od najvećih donatora sporta u Srpskoj, a da ste u rukovodstvu desetine sportskih klubova i saveza, Vi najbolje znate koliko je danas teško doći do sponzora u sportu?

UMIČEVIĆ: Nažalost, sve je teže doći do sponzora i donatora, a pijesak je po pitanju entuzijasta iscurio, jer i pored dobre volje da se pomogne nema se čime. Očekivao sam da će se rebalansom budžeta Vlade RS izdvojiti više sredstava za sport, da ćemo probati da to za iduću godinu bude minimalno 15 miliona KM jer zaostajemo za FBiH, a i regionom, pa nam se klubovi sramote kad igraju evropske utakmice, prvo ne znaju kako da odu na utakmicu a onda gube sa 20 i više razlike. Zato je moja želja i molba da promjenimo odnos prema sportu i da sport dobije status koji zaslužuje, a sportisti će to vratiti rezultatima i promocijom Republike Srpske.

“Bema” izrasla u giganta

Kada spominjemo Vas, neizbježna tema je i Tvornica obuće “Bema” Banjaluka, čiji ste tehnički direktor i od koje ste stvorili jedan od simbola Banjaluke i privrednog giganta. Otvorili ste i novu prodavnicu, u centru Banjaluke, što je hrabar iskorak imajući u vidu teško vrijeme za poslovanje?

UMIČEVIĆ: Baš tako, otvorili smo prodavnicu na na novoj lokaciju i to u centru Banjaluke, na radost svih građana koji cijene kvalitetnu obuću i koji su već prvog dana došli da pronađu neki od kvalitetnih “Beminih” proizvoda za sebe i svoje najmilije. Naime, novootvorena prodavnica “Beme” u Banjaluci, nalazi se u Ulici Marije Bursać broj 5, u samom centru Banjaluke, odnosno uz Park Petar Kočić i preko puta Hotela Palas, praktično na dohvat ruke svakom ljubitelju kvalitetne obuće, torbi i novčanika od prirodnih materijala.

Građani od sada prepoznatljiv kvalitet, domaću proizvodnju uz najpovoljnije cijene u regionu od sada mogu pronaći i na našoj novoj adresi. Velika zainteresovanost kupaca i gužve na dan otvaranja su nam dodatna potvrda da su naši sugrađani prepoznali naš rad i da je Tvornica obuće „Bema“ prepoznatljiv brend Banjaluke . Cilj nam je da u ovim teškim i izazovnim vremenima građanima Banjaluke i svima koji dođu u naš grad ponudimo najkvalitetniju obuću za cijelu porodicu, torbe, novčanike i kaiševe, spoj modernog dizajna i povoljnih cijena. Ovo je jedan u nizu iskoraka Tvornice obuće “Bema“, koja u narednom periodu planira povećanje domaće proizvodnje.

Snažnije pokretanje domaće proizvodnje je vaš strateški cilj?

UMIČEVIĆ: Strateški planovi „Beme“ su da se još snažnije pokrene domaća proizvodnja, ali i da se ulaže u nove mašine i moderne tehnologije, jer bez dobre opreme nema produktivnosti. Razvoj domaće proizvodnje je naš strateški cilj, da počnemo da izvozimo svoje gotove proizvode na inostrana tržišta. Ako znamo da radimo obuću za najpoznatije svjetske partnere znamo i za sebe. Međutim, za to je potrebno uložiti ogroman novac, a neophodni bi bili veliki i povoljni krediti. Plan za naredni period je da se prošire kapaciteti „Beme“, da se napravi iskorak ka većoj produktivnosti, a čim je veća produktivnost veće su i plate.

Danas, 18 godina nakon osnivanja, Tvornica obuće “Bema“ je , izrasla u uspješno i respektabilno preduzeće, te se sa punim pravom može reći da je jedan od lidera u proizvodnji obuće u Bosni i Hercegovini i najveće preduzeće u Banjaluci. Koliko trenutno zapošljavate radnika i koliko iznosi proizvodnja “Beme”?

UMIČEVIĆ: U “Bemi” danas radi oko 1.200 radnika, koji proizvode obuću sa svjetske poznate kupce, a na domaćem tržištu ”Bema” se pozicionirala kao brend prepoznatljiv po kvalitetu i povoljnim cijenama. Godišnje proizvedemo više od dva miliona cipela, a u prošloj godini imali smo realizaciju preko 18 miliona KM, to je čisti lon posao, odnosno prodaja radne snage. Postali smo značajan partner za Grad Banjaluku i Mrkonjić Grad, ali i za Jezero, Šipovo i Ribnik odakle imamo radnika. Zahvaljujući odluci Vlade Republike Srpske da zbog velikog broja ženske radne snage, nerealnog kursa konvertibilne marke, čestih bolovanja i izostanaka imamo određene olakšice kod plaćanja doprinosa, kao i odlukom menadžmenta „Beme“ da se kupe nove mašine i oprema, mi smo dobili veću produktivnost i bolju realizaciju. Za 18 godina rada plata u tvornici obuće „Bema“ nije kasnila ni jedan dan , prešli smo prosjek neto plate od 850 KM, bez prevoza, toplog obroka, bez doprinosa, iako je ovo nisko akumulativna industrija koja dopunjava kućni budžet. Pored toga, u posljednjih 18 godina svog postojanja, Tvornica obuće „Bema“ nikom nije ostala dužna jednog feninga, ni dobavljačima, ni radnicima.

(N.Sp.)

 

Ostavite komentar