Na Bliskom istoku formira se antizapadni blok

0
305

Za razliku od Bajdenove vizite Saudijskoj Arabiji, poseta predsednika Rusije Vladimira Putina Iranu, kako ocenjuju za Sputnjik ruski eksperti, prošla je izuzetno uspešno, produktivno i delotvorno.

Sastanci, koji su održani u ovoj zemlji, prema rečima stručnjaka, pokazali su da Moskva i Teheran imaju korektne i stabilne odnose, posebno u oblasti ekonomije, dok je njihova jaka saradnja znak da se na Bliskom istoku formira antizapadni blok od onih zemalja koje nisu zadovoljne politikom SAD.

Ruski predsednik Vladimir Putin otputovao je u Teheran 19.jula gde je imao odvojeni susret sa predsednikom Irana Ebrahimom Raisijem, ajatolahom Hameneijem, a zatim i trilateralni susret sa predsednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom.

Kako kaže za Sputnjik ruski politikolog Vladimir Kornilov, u sadašnjim uslovima, ovakvi sastanci su izuzetno neophodni.

„Imamo priliku da vidimo kako Zapad pokušava da smisli nova ograničenja, na primer, na rusku naftu. Zbog toga, ovo je samo jedna od tema koja je postala predmet diskusije trojice lidera u Teheranu, a osim nje, razgovaralo se i o rešavanju sukoba u Siriji, uvedenim sankcijama, saradnji u oblasti ekonomije, odbrane“, objašnjava stručnjak.

Gasni ugovor između zemalja od velikog značaja

Kornilov kaže da je poseta predsednika Rusije Vladimira Putina mnogo produktivnija od Bajdenove.

„Pre nego što je ruski predsednik sleteo u Teheran, kompanije su potpisale veliki ugovor za gas“, objašnjava sagovornik Sputnjika, dodajući da američki predsednik ništa korisno nije uradio za svoj narod prilikom posete Bliskom istoku.

Prema rečima Mihaila Beljajeva, eksperta Ruskog instituta za strateška istraživanja, gasni ugovor koji je sklopljen između ovih zemalja je od velikog značaja.

„Iran i Rusija su dva velika proizvođača gasa. Oni su među sobom zaključili ugovor koji će omogućiti racionalizaciju proizvodnje, kao i stabilnost snadbevanja energentima ne samo između ovih zemalja, nego i Evrope“, kaže stručnjak.

Ovakvi ugovori, prema njegovom mišljenju, imaju važnu ulogu u vreme kada kolektivni Zapad jača sankcije Rusiji. „Ovaj ugovor je veoma važan u vreme kada je svet podeljen na dve zone uticaja: istočnu i zapadu. Kolektivni Zapad uvodi sve više novih sankcija koje remete snadbevanje gasa, a sporazumi daju svetu garanciju stabilnosti“, objašnjava Beljajev.

„Bliski istok se okreće Rusiji“

Oleg Glazunov, ekspert Udruženja vojnih politikologa i vanredni profesor Katedre za političke nauke i sociologiju na Ruskom ekonomskom univerzitetu „Plehanova“, smatra da odlazak ruskog predsednika u Iran pokazuje da Moskva učvršćuje svoje pozicije na Bliskom istoku.

„Autoritet Rusije na ovoj teritoriji raste. Naša zemlja ima sreće što se na vlasti SAD nalaze potpuno neobrazovani ljudi koji ne umeju da se ponašaju. Amerikanci pokušavaju da diktiraju pravila arpaskom narodu, a moraju shvatiti da se na Istoku ništa ne može postići na silu“, naglašava ekspert.

Prema rečima Glazunova, pošto su Evropska unija i Sjedinjenje Države formirale antiruski blok, Rusija sada pravi svoju koaliciju od onih država koje su nezadovoljne politikom SAD i EU.

„Turska i Iran su dva velika islamska lidera. Iran nikada neće pristati da bude pod uticajem SAD. Zbog toga, Rusija sa ovim zemljama uspostavlja političke, ekonomske i vojne odnose. Bliski istok se okreće ruskoj državi i doživljava našu zemlju kao globalnog igrača“ , ističe stručnjak.

Podsetimo, ruski predsednik Vladimir Putin posetio je Teheran 19.jula. On je imao odvojeni susret sa predsednikom Irana Ebrahimom Raisijem, ajatolahom Hameneijem a zatim i trilateralni susret sa predsednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom. Pre njegove posete Iranu, ruski „Gasprom“ i iranska Nacionalna naftna kompanija potpisale su Memorandum o strateškoj saradnji. U Nacionalnoj naftnoj kompaniji ističu da je reč o najvećoj stranoj investiciji u istoriji naftne industrije Irana.

Memorandum predviđa iskopavanja gasnih nalazišta na iranskom ostrvu Kiš, razvoj naftnog nalazišta „Severni Pars“ i „Južni Pars“ i još šest drugih nalazišta.Vrednost ugovora između dve kompanije je 40 milijardi dolara.

Ruski predsednik je istakao da su bilateralni pregovori bili korisni. Kako je izjavio, sa Raisijem je detaljno razgovarao o ekonomiji i dogovorili su se da intenziviraju upotrebu nacionalnih valuta u međusobnim transakcijama. Takođe, treba napomenuti da je iranski predsednik posetio Moskvu u januaru ove godine. On je tom prilikom poručio da Teheran želi sveobuhvatne i stabilne odnose sa Rusijom.

(Sputnjik)

Ostavite komentar