Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović poslala je pismo članicama UN-a putem ruske misije u ovoj međunarodnoj organizaciji.
Pročitajte pismo Cvijanovićeve u kojem je obrazložila trenutne političke prilike u BiH, a nakon što je najavljeno razmatranje rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija:
“Obraćam vam se kao srpski član Predsjedništva BiH, sa ciljem da vam skrenem pažnju na neke od ključnih izazova s kojima se BiH suočava, posebno u posljednjim godinama, a koji ne samo da ugrožavaju njenu funkcionalnost već i dugoročnu održivost.
Kao podsjetnik, trenutnu strukturu BiH uspostavio je Opšti okvirni sporazum za mir, iniciran 21. novembra 1995. u Dejtonu i potpisan 14. decembra 1995. u Parizu. Značaj Opšteg okvirnog sporazuma, ili Dejtonskog sporazuma, proteže se izvan okončanja razornog trogodišnjeg građanskog rata u regionu. Sporazum je takođe uspostavio politički sistem u BiH koji uključuje demokratske, ili konsocijacijske, mehanizme kako bi osigurao jednakopravno učestvovanje u političkim procesima i zaštitio ustavni položaj triju konstitutivnih naroda – Srba, Hrvata i Bošnjaka. Aneks IV Dejtonskog mirovnog sporazuma definiše Ustav BiH, određujući je kao decentralizovanu državu koja je sastavljena od dva entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH.
Јasno dijeli ovlašćenja među različitim nivoima upravljanja i identifikuje nadležnosti institucija BiH samo u šest područja: spoljne politike, spoljne trgovinske politike, carinske politike, finansijskih i vanjskih obaveza BiH, te politike vezane uz vize, azil i migracije.
Međutim, gotovo od svog nastanka, Dejtonski ustavni okvir suočio se s značajnim odstupanjima, prije svega pod uticajem stranih faktora i određenih političkih entiteta unutar BiH. To je dovelo do neodrživog pravosudnog rata usmjerenog na transformaciju BiH u centralizovanu i građansku državu, trend koji je postao sve izraženiji u posljednjim godinama.
U skladu s Prilogom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, uspostavljena je pozicija visokog predstavnika za BiH s primarnom odgovornošću za nadzor sprovođenja civilnih aspekata sporazuma i pomoć domaćim političkim akterima u rješavanju preostalih pitanja. Prema Aneksu 10, imenovanje visokog predstavnika zahtijeva verifikaciju putem odgovarajuće rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih naroda. Međutim, osoba koja trenutno, očigledno lažno, tvrdi ulogu visokog predstavnika za BiH nije dobila takvu verifikaciju od Savjeta bezbjednosti UN-a. To jasno ukazuje na nezakonite postupke osobe koju podržava samo manjina zemalja, temeljeći svoju navodnu poziciju visokog predstavnika na argumentu sile.
Nadalje, u potpunom protivrječju sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i njihovim ovlašćenjima utvrđenim u Aneksu 10, osoba koja lažno tvrdi ulogu visokog predstavnika za BiH otela je funkcije demokratski izabranim institucijama u BiH i samovoljno nastoji prikazati svoju volju kao zakonodavni instrument, naslanjajući se na ključna i osjetljiva područja, od pitanja krivičnog prava do izbornih zakona. Nažalost, ova neizabrana i nelegitimna osoba otišla je toliko daleko da je označila svako protivljenje njihovoj volji putem intervencija u krivičnom zakonodavstvu kao krivično djelo. Time se ne samo da podriva vladavina prava, već i prijeti podrivanju demokratskih institucija i izabranih predstavnika BiH, nastojeći ih potpuno potčiniti svojoj samovolji.
Dejtonski ustavni okvir suočava se s značajnim izazovima, posebno zbog statusa i djelovanja Ustavnog suda BiH. Umjesto da služi kao zaštita ustavnog poretka i promovisanje principa ustavnosti i zakonitosti, Sud je sve više djelovao kao ‘produžena ruka’ ili alat pod uticajem visokog predstavnika i onih koji lažno tvrde da imaju vlast. Članak 6 Ustava BiH predviđa da Ustavni sud treba imati devet sudija: dva iz Republike Srpske, četiri iz Federacije BiH i tri međunarodna suca koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, uz suglasnost Predsjedništva BiH. Nadalje, uprkos tome što Članak 6 Ustava BiH predviđa da će Predstavnički dom BiH propisati alternativni način imenovanja sudija prvobitno imenovanih od strane predsjednika Evropskog suda za ljudska prava po isteku njihovih mandata, to se nije dogodilo. Postojeći “mehanizam glasanja” unutar Ustavnog suda, koji uključuje bošnjačke i međunarodne sudije, iskorišten je tokom godina kako bi preoblikovao ustavnu strukturu BiH, podrivajući pozicije i nadležnosti entiteta, posebno Republike Srpske.
U svakom slučaju, postupci neizabrane, ilegalne i nelegitimne osobe koja lažno tvrdi ulogu visokog predstavnika, zajedno sa djelovanjem Ustavnog suda koji uključuje troje međunarodnih sudija, uglavnom služeći za održavanje “zaštitničkog režima” i politike sile, ne samo da ometaju put BiH prema integraciji u EU već i podrivaju njena ovlašćenja kao članice UN-a.
Želim istaći određene zloupotrebe u području spoljne politike, posebno u vezi s pitanjima koja će biti razmatrana od ključnih tijela UN-a u nadolazećem razdoblju. To uključuje nacrt rezolucije o Međunarodnom danu sjećanja i prisjećanja na genocid u Srebrenici, koji je predviđen za razmatranje na Opštoj skupštini UN-a 2. maja 2024. prema članu V3 Ustava BiH, Predsjedništvo BiH ima isključivu odgovornost za spoljnu politiku zemlje. Međutim, Predsjedništvo, koje se sastoji od tri člana – dvojice izabranih iz Federacije BiH i jednog iz Republike Srpske – nije raspravljalo o nacrtu rezolucije, njenoj izradi ili njenom pokretanju za usvajanje. Nije donesen nikakav službeni stav, niti je donesena bilo kakva formalna odluka o ovom pitanju. U osnovi, uprkos tome što Njemačka i Ruanda nominalno sponzorišu rezoluciju, uz podršku nekoliko zemalja, djelovanje stalnog predstavništva BiH pri UN-u u izradi rezolucije, predstavljanju njenog sadržaja i lobiranju za njeno usvajanje predstavlja nezakonit čin, odražavajući volju samo jedne etničke grupe unutar BiH.
Budući da je to otvoreno kršenje propisanog postupka za određivanje i provođenje spoljne politike, kao i zakona BiH, želim vas obavijestiti da će odgovorni za takve postupke u ime BiH, uključujući i šefa stalnog predstavništva BiH pri UN-u, biti suočeni s krivičnim postupcima pred nadležnim tijelima u zemlji. Osim toga, želim vas obavijestiti da sam pokrenula potrebnu proceduru za njegov opoziv unutar Predsjedništva BiH. Vaša Ekselencijo, duboko sam uvjerena da BiH može napredovati samo striktnim pridržavanjem svojih ustavnih rješenja. Nadamo se da će njena evropska budućnost biti osigurana njenim demokratski izabranim institucijama. Grubi prekršaj Dejtonskog ustavnog aranžmana, koji se temelji isključivo na autoritetu sile i favorizuje samo jedan od tri konstitutivna naroda u BiH, vodi daljnjim podjelama i direktno prijeti budućem postojanju zemlje.
S obzirom na to, ljubazno vas molim za pomoć u organizaciji hitnog sastanka (sjednice) Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Na tom bi sastanku bio pružen objektivan osvrt na političku i sigurnosnu situaciju u BiH i tražila bi se rješenja za neka od gorućih pitanja koja opterećuju zemlju”, piše na kraju pisma kojeg je u UN posredstvom ruske misije poslala Željka Cvijanović.
Cvijanović je pismo uputila predsedavajućoj Savjeta bezbjednosti UN i stalnoj predstavnici Malte pri UN Vanesi Frejžer.
Sjednica Savjeta bezbjednosti UN-a biće održana danas u 22 časa po srednjoevropskom vremenu.
