Onako na prvu, reklo bi se, član Predsjedništva Bih Željko Komšić ispalio je izjavu da bi odlazak misije Altea doveo NATO trupe u BiH.
Na prvu je Komšić morao reagovati. Predsjednik Srpske Milorad Dodik izjavio je da će zatražiti od Rusije da uloži veto u Savjetu bezbjednosti na produženje misije Altea u BiH. Odmah nakon toga, Dodik je sjedio sa ruskim šefom diplomatije Sergejom Lavrovom. Otuda i ishitrenost Komšića da odgovori na rusku “prijetnju”.
”Vi nama Rusijom, mi vama NATO-om”
“Kada gledamo Dejtonski mirovni sporazum i sve ono što proizilazi iz njega, u slučaju da se to desi, NATO snage dobijaju puni mandat da one zamijene misiju Altea u BiH. Da li će Rusija igrati na tu kartu, pogotovo u kontekstu odnosa sa SAD, nadajući se da će Amerika ovdje intervenisati na način da NATO snage ne idu u BiH, ostaje da se vidi. Ali, formalno-pravno, s aspekta međunarodnog prava, stvari stoje tako – ako nije misija Altea onda je NATO”, rekao je Komšić.
Međutim, ovo ne odgovara u potpunosti stvarnom stanju.
Dejtonski mirovni sporazum predvidio je prisustvo vojnih snaga. Na osnovu toga je Savjet bezbjednosti dao mandat NATO-u da rasporedi snage. To je trajalo do 2004. godine kada je NATO formalno okončao misiju SFOR, a mandat za stabilizaciju prenio na EU kroz misiju EUFOR Altea. Međutim, NATO je zadržao svoje prisustvo kroz Štab NATO-a u Sarajevu. Njihova uloga danas je savjetodavna i reformska (pomoć OS BiH itd.)
Povratak NATO trupa umjesto EUFOR-a nije nimalo jednostavan zadatak. Pravni trag postoji, ali prisilno vraćanje u BiH ne bi imalo legitimitet bez formalne podrške. Ako bi Rusija uložila veto za misiju Altea, teško da bi i podržali dolazak NATO u UN-u.
“Izjava ostrašćena”
Formalno, sve bi bilo prebačeno na Predsjedništvo BiH koje jedino može pozvati strane snage. Dekan Fakulteta bezbjednosnih nauka Predrag Ćeranić smatra da bi rezultat glasanja u Predsjedništvu BiH bio suviše komplikovan za takvu izjavu Željka Komšića.
”Ta izjava je ostrašćena. Mislim da se gospodin Komšić ne rukovodi realnim političkim stanjem na terenu. Ukoliko se misija Altea povuče moguće je da Predsjedništvo zatraži dolazak NATO snaga, ali tu je i srpski član koji to neće prihvatiti. Onda znate proceduru. Gospođa Cvijanović je nekoliko puta bila preglasana, zatim bi uslijedila odluka o zaštiti nacionalnog interesa i onda zasijedanje NSRS. Potrebna je dvotrećinska većina da bi ona dobila podršku”, poručuje Ćeranić.
Kako bi se stvari odvijale teško je predvidjeti, imajući u vidu duboku političku podijeljenost kada su u pitanju političke partije iz Srpske, smatra Ćeranić. On ističe da smo nejedinstvo vidjeli na nekim vitalnim interesima kao što je predstojeći referendum i prijevremeni izbori u režiji Kristijana Šmita.
”Ono što takođe gospodin Komšić ne želi da vidi je pitanje saglasnosti NATO. Amerika kao najvažniji faktor kada su u pitanju odluke NATO pakta ima svoj politički kurs koji vidimo iz izjava Džej Di Vensa i Donalda Trampa, gdje kažu da se SAD neće miješati u unutrašnje stvari druge zemlje. One mogu da intervenišu samo kroz NATO ako dođe do poremećaja bezbjednosne situacije”, poručuje Ćeranić.
On naglašava i da ne treba zaboraviti veoma važnu političku ulogu Kine koja se često ne eksponira, ali su njeni stavovi u pogledu podrške Dejtonskom sporazumu veoma jasni.
