Mladi Sirijac je 2014. napustio Kobane u svojoj zemlji kada je Islamska država počela s bombardovanjem kurdskih sela. Tada je imao 13 godina. S porodicom je stigao u Tursku, gdje je radio na polju od 02.00 ujutro do 20.00 sati. Za “TheGuardian” je kazao da se njegova porodica vratila u Siriju, ali da on to nije učinio jer bi povratak za njega značio regrutaciju u vojsku.
Ostao je raditi u Turskoj u nehumanim uslovima i tada mu je postalo jasno da tamo neće naći posao s normalnim uslovima. Zbog toga je s grupom izbjeglica opasnom Balkanskom rutom krenuo prema Evropi i boljem životu.
Na Balkanskoj ruti migrante dočeka hrvatska granična policija koja ih nasilnim metodama vraća u BiH. Tamo žive raspoređeni u kampovima u neadekvatnim uslovima, bez zaštite i grijanja na niskim temperaturama. Barkal je imao šator, ali govori da je puno ljudi spavalo u blatu improvizovanog kampa.
Barkal je u novembru 2018. pokušao prijeći granicu s grupom tražilaca azila iz sjeverne Afrike. On je bio najmlađi u grupi, a odrasli su mu predložili da ostane, u slučaju da ih zaustavi hrvatska policija. U jednom trenutku je mladić začuo krikove, a potom se sakrio u grmlje i počeo snimati.
Na snimku koju je objavio “TheGuardian” čuje se kako Barkal govori: “Hrvatska policija ih zaustavlja. Lome ljudima kosti.” Par minuta kasnije trojica muškaraca iz njegove grupe izašla su iz šume s licem punim modrica, krvavih usta i noseva i sa slomljenim rebrima.
Takvim puš-bekovima krši se međunarodno pravo, prema kojem tražioci azila moraju imati priliku podnijeti svoj zahtjev za azilom nakon što se nađu unutar granica zemlje. U to vrijeme je Barkal bio maloljetan.
Advokat Evropskog centra za ustavna i ljudska prava (ECCHR), Karsten Gerike zastupa Barkala i još dvoje Sirijaca u njihovom slučaju pred Evropskim sudom za ljudska prava. Organizacija za koju advokat radi je nezavisna i nevladina, a cilj joj je sprovođenje ljudskih prava pravnim sredstvima.
Hrvatska je cijelo vrijeme, uprkos svjedočenjima brojnih humanitarnih radnika i novinara, poricala da je vraćala tražioce azila u BiH i da je policija protiv njih koristila nasilje.
Evropski sud za ljudska prava mora utvrditi je li Hrvatska povrijedila Barkalova prava nezakonito ga protjeravši u BiH dok je bio maloljetnik. U slučaju da se to pokaže tačnim, od Hrvatske bi se tražila garancija da se takva kršenja više neće dogoditi te bi morala izraditi akcioni plan i dostaviti izvještaje o njegovom sprovođenju, prenosi “Index”.
