Advokatska kancelarija Radić uputila je dopis državnom sekretaru Sjedinjenih Američkih Država Marku Rubiju u kojima se, između ostalog” postavlja pitanje o legitimitetu Kristijana Šmita.
“Poštovani gospodine Državni sekretaru Rubio, dana 21. novembra 1995. godine u vojnoj bazi usvojen je Aneks 10. Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je predložila Amerika. Pozivajući se na taj sporazum, Njemačka je 21.01.2021. predložila Kristijana Šmita za kandidata Visokog predstavnika Savjeta bezbjednosti UN za Bosnu i Hercegovinu (BiH) koji je, bez saglasnosti SB UN, počev od 1.8.2021. godine, počeo da obavlja funkciju ‘Visokog predstavnika’ u BiH. Pored osporenog statusa, Šmit je donosio brojne odluke čiju legalnost osporava Republika Srpska (‘Ugovorna strana’ Aneksa 10). Tako je jula 2023. Šmit donio odluku kojom je predvidio kaznu zatvora do 5 godina i zabranu obavljanja političke funkcije do 10 godina, za funkcionere koji ne sprovode njegove odluke. Već sljedećeg mjeseca Tužilaštvo BiH pokrenulo je krivični postupak protiv Dodika, Predsjednika Republike Srpske, zbog nesprovođenja Šmitove Odluke”, navodi se u dopisu.
“Nakon 30 održanih pretresa, prije dva dana (26.2.2025) Sud BiH osudio je Dodika na 1 godinu zatvora i 6 godina zabrane obavljanja političke djelatnosti jer nije primijenio Šmitovu Odluku. Tim povodom, ako smo u pravu, SAD je izdala saopštenje da podržava Šmitov status bez saglasnosti SB UN, da podržava pravo Šmita da donosi zakone i mijenja Ustav BiH (Aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma), na isti način kao što to čini Parlamentarna skupština BiH kao i nepostojanje pravnog lijeka protiv takvih odluka”, dodaje advokatska kancelarija Radić u dopisu.
Oni su potom državnom sekretaru postavili nekoliko pitanja o legitimitetu Šmita.
“Da li je Kristijan Šmit Visoki predstavnik SB UN za BiH? Da li imenovanje Visokog predstavnika SB UN za BiH vrši Savjet bezbjednosti UN? Da li Visoki predstavnik SB UN za BiH može da donosi zakone, da mijenja Ustav BiH, da smjenjuje funkcionere, da donosi propise kojima kažnjava kaznom zatvora do 5 godina i zabranom obavljanja političke funkcije do 10 godina svakog funkcionera koji ne primjenjuje njegove odluke i to bez prava na efektivni ili bilo kakav drugi pravni lijek (čl. 13. i 6. Еvropske konvencije o ljudskim pravima, koja se po Dejtonskom sporazumu direktno i prioritetno primenjuje u BiH)?”, upitali su u dopisu u kojem su Rubiju takođe dostavili i Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma.
