Dio međunarodne zajednice započeo je pregovore oko uklanjanja Kristijana Šmita sa trenutne pozicije u BiH, na koju nije ni imenovan u skladu sa potrebnom procedurom u Savjetu bezbjednosti.
Ukoliko se plan, u čijem osmišljavanju učestvuju i Sjedinjene Američke Države, realizuje, Šmit bi trebalo da ode do kraja ove godine. Istovremeno se, kako saznajemo, razgovara i o njegovom nasljedniku.
“U ovom trenutku postoje rasprave i da se Kancelarija visokog predstavnika iz Sarajeva izmjesti u Ženevu”, kazali su izvori.
Istovremeno, dok traju razgovori o smjeni Kristijana Šmita, zvaničnici Zagreba nastoje ga ubijediti da svoj mandat završi nametanjem odredbi Izbornog zakona BiH koje bi omogućile HDZ-u BiH da uvijek bira svog člana Predsjedništva BiH.
Podsjećamo, sa dolaskom Kristijana Šmita u BiH, Ruska Federacija je obustavila finansiranje OHR-a.
“U julu 2021. godine Ruska Federacija najavila je da više neće učestvovati na sastancima Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira (PIC), a u februaru 2022. godine informisala je Kancelariju visokog predstavnika (OHR) da suspenduje svoje učešće u finansiranju OHR-a”, saopšteno je u aprilu 2022. godine iz OHR-a.
I Ambasada SAD-a ove godine je kasnila sa uplatama tranši za finansiranje Kancelarije visokog predstavnika. OHR se finanansirao sredstvima koje su odobravale Evropska unija (47,68 odsto), Sjedinjene Američke Države (22 odsto), Japan (10 odsto), Ujedinjeno Kraljevstvo (6,69 odsto), Kanada (3,03 odsto), Organizacija islamske konferencije (2,5 odsto), Rusija (1,2 odsto), ostali (6,9 odsto).
U izbornoj noći 2022. godine Šmit je promijenio Ustav Federacije BiH i Izborni zakon BiH u korist HDZ-a BiH. Neposredno prije nametanja, u septembru 2022. godine, premijer Hrvatske Andrej Plenković priznao je da je Vlada Republike Hrvatske bila direktno uključena u pregovore sa Šmitom o izmjenama Izbornog zakona u BiH.
“S Šmitom smo razgovarali mjesecima temeljito i diskretno. Kada se u taj proces uključio predsjednik i izvrijeđao Šmita, onda je vjerojatno malo i splasnuo njegov entuzijazam da ispravi nepravde prema Hrvatima u BiH”, prenio je zvaničnik Iks profil hrvatske vlade riječi premijera Andreja Plenkovića.
Podsjećanja radi, Šmit je nosilac hrvatskog odlikovanja – Red Ante Starčevića.
“Na temelju Ustava Republike Hrvatske i Zakona o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske a na prijedlog Državnog povjereništva za odlikovanja i priznanja, Predsjednik Republike Hrvatske donio je Odluku o dodjeli odlikovanja Redom Ante Starčevića za osobiti doprinos u uspostavi i izgradnji suverene hrvatske države te promociji vanjskopolitičkih interesa Republike Hrvatske u Saveznoj Republici Njemačkoj i u svijetu, odlikuje se gospodin Kristijan Šmit”, pročitao je s papira Andrej Plenković prije nego što je u januaru 2020. godine odlikovanje predao ovom njemačkom političaru.
Ovo odlikovanje je, formalno, dodijeljeno 2013. godine kada je tadašnji predsjednik Ivo Josipović potpisao ukaz kojim je CSU-ove političare Kristijana Šmita i Harmuta Koschyka odlikovao “Redom Ante Starčevića”. Tek sedam godina kasnije, odlikovanje je i službeno uručeno i njemački kandidat za Visokog predstavnika za BiH i formalno je “stao u Red” sa ratnim zločincem Jadrankom Prlićem.
