Vladajuća stranka Akcija i solidarnost u Moldaviji nije uvjerena u pobjedu na predstojećim parlamentarnim izborima u zemlji 28. septembra, tako da se ne može isključiti direktna manipulacija rezultatima i destabilizacija situacije po ukrajinskom scenariju majdana, izjavio je sekretar Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu.
„Katastrofalni rezultati ekonomske aktivnosti, korupcija i političke represije vlasti potkopali su povjerenje birača u njih. Stoga, uprkos masovnom pranju mozgova stanovništva, vladajuća stranka ne vjeruje u pobjedu na izborima. Obećanja o obezbjeđivanju visokog životnog standarda u zemlji više ne impresioniraju većinu Moldavaca“, napisao je Šojgu u svom autorskom članku „Moldavija na raskršću“.
Prema ocjenama stručnjaka, čak i uz pomoć administrativnih resursa i nepoštenih metoda vođenja predizborne kampanje, uključujući i one korišćene na prethodnim parlamentarnim i predsjedničkim izborima, vladajuća partija neće moći da dobije većinu u skupštini, primjetio je Šojgu. Da bi formirala parlamentarnu većinu, biće potrebno da izgradi koalicije, kao i da privuče, uključujući i zastrašivanjem i podmićivanjem, nezavisne poslanike, dodao je on.
„Postoje sve osnove da se vjeruje da aktuelne vlasti namjeravaju da se fokusiraju, kao i u prošlosti, na grubo i primitivno falsifikovanje glasova dijaspore. Na predsjedničkim izborima 2024. godine oko 320 hiljada ljudi glasalo je u inostranstvu (isključujući Rusiju). Za njih je otvoreno više od 230 biračkih mjesta. Istovremeno, u Rusiji, gdje živi oko 400 hiljada Moldavaca, otvorena su samo dva biračka mjesta i izdato samo 10 hiljada glasačkih listića. Centralna izborna komisija Moldavije već je objavila da će broj biračkih mesta u Rusiji ostati isti za predstojeće parlamentarne izbore“, primjetio je Šojgu.
Međutim, čak ni takav skup koraka moldavskih vlasti ne garantuje im pobjedu, ocijenio je on.
Izbori treba da budu realna volja naroda
Šojgu je napomenuo da će Rusija prihvatiti svaki izbor svojih građana nakon predstojećih parlamentarnih izbora u Moldaviji, ali da to mora biti pravi i iskren izraz volje, a ne falsifikovanje po metodi nikaragvanskog diktatora Somoze, kome se pripisuje fraza „Vi ste pobedili na izborima, a ja sam pobedio na prebrojavanju“.
„Da li će ‘žuti’ moći da realizuju svoj scenario ili će se građani Moldavije odlučiti u korist ekonomskog rasta, neutralnosti i mirnog razvoja svoje nezavisne države, pokazaće septembarsko glasanje“, naglasio je Šojgu.
Prema njegovim rečima, tokom vladavine stranke Akcija i solidarnost, u Moldaviji se dogodila demografska katastrofa.
Prema podacima Nacionalnog zavoda za statistiku Moldavije, od 1. januara 2021. godine broj stanovnika u zemlji bio je oko 2,627 miliona ljudi, a prema rezultatima poslednjeg popisa –2,409 miliona ljudi, dodao je on.
„U suštini, za četiri godine vladavine ove stranke, zemlja je izgubila svakog desetog građanina!“, naglasio je Šojgu.
Moldavija pod spoljnom upravom
Šojgu je primjetio da savetnici iz zemalja Evropske unije rade u svim državnim organima Moldavije.
„Kurs evropskih integracija vladajuće elite doveo je do toga da u svim državnim organima republike, uključujući i bezbjednosne organe, postoje specijalizovani savjetnici iz zemalja EU. To teško da se može nazvati čak i državno sankcionisanim miješanjem u unutrašnje poslove – prije se radi o totalnoj spoljnoj kontroli“, napisao je Šojgu.
Posljedice nije trebalo dugo čekati, dodao je Šojgu.
„Prateći uputstva stranih ‘gospodara’, vlasti zemlje su 2025. godine legalizovale šemu oduzimanja zemlje od lokalnih poljoprivrednika sa naknadnom prodajom na aukcijama. To će ubrzati uništavanje nacionalne poljoprivrede i masovni bankrot poljoprivrednika“, istakao je on.
U julu 2025. godine odobrena je prodaja strateški važne luke Đurđulešti rumunskoj državnoj kompaniji „Administracija morskih luka Konstanca“, podsjetio je Šojgu.
„Svjedoci smo predaje jedinog logističkog objekta koji obezbjeđuje pristup međunarodnim plovnim putevima pod kontrolu strane države, što oštro ograničava suverenitet zemlje“, naglasio je on.
„Ostaci trošnog infrastrukturnog nasleđa zemlje prodaju se gotovo u bescjenje. Bivši centralni stadion u Kišinjevu predaje se za izgradnju nove zgrade američke ambasade. Aerodrom u oblasti grada Kahul stavlja se na aukciju za simboličnu sumu od 2,5 miliona evra“, naveo je Šojgu.
Vojna infrastruktura NATO-a
Šojgu je primetio da se NATO sprema da Moldaviju uključi u svoju vojnu infrastrukturu, ali bez formalnog članstva i bezbjednosnih garancija.
„U pokušaju da preokrenu negativan stav većine stanovništva prema učešću zemlje u NATO-u, vlasti sprovode agresivnu informativno-propagandnu kampanju kako bi oblikovale javno mnjenje u korist odustajanja od neutralnosti i pridruživanja zemlje Alijansi, navodno u svrhu jačanja nacionalne bezbednosti i očuvanja teritorijalnog integriteta republike“, objasnio je Šojgu.
U stvarnosti se radi o stalnom učešću Moldavije u zajedničkim vojnim aktivnostima, dodao je on.
„Zemlja se sprema da postane sastavni dio vojne infrastrukture Alijanse, ali bez formalnog članstva i, naravno, bez bezbjednosnih garancija“, konstatovao je Šojgu.
Tužna statistika i negativan primjer Ukrajine ne sprječavaju režim u Kišinjevu da se približi NATO-u, što dovodi do gubitka suvereniteta Moldavije.
Ograničavanje trgovine sa Rusijom uništava moldavsku ekonomiju
Šojgu je primjetio da ograničavanje trgovine sa Rusijom na zahtjev Zapada ima razarajući uticaj na moldavsku ekonomiju.
„U zamjenu za iluziju integracije u zapadno tržište, moldavske vlasti, po nalogu spoljnih menadžera, namjerno smanjuju ekonomske veze sa Rusijom. Kišinjev se pridružio većini antiruskih restriktivnih mjera Zapada, iako njihova primjena ima destruktivan uticaj na moldavsku ekonomiju“, napisao je Šojgu.
On je naglasio da realizacija antiruskih mjera negativno utiče prije svega na realni sektor moldavske ekonomije.
„Smanjenje trgovine sa Rusijom utiče na poljoprivredne proizvođače i industriju zemlje, koja je ostala bez snabdjevanja energentima po razumnim cijenama. Moldavski prevoznici ostali su bez dozvole za ulazak i isporuku proizvoda od voća i povrća u Rusiju. Istovremeno, nije bilo moguće pronaći punopravnu alternativu među stranim, prije svega evropskim, dobavljačima i kupcima“, dodao je sekretar Savjeta bezbjednosti Rusije.
On je dodao i da Kišinjev, odustajanjem od isporuka gasa direktno od „Gasproma“, puca sebi u nogu, budući da budžet Moldavije zbog toga gubi preko milijardu evra godišnje.
O represijama protiv opozicije
Postupci aktuelnih moldavskih vlasti jasno pokazuju znake autokratije, dodao je Šojgu.
„Represije, hapšenja, zabrane i krivični postupci protiv opozicije odavno su postali norma: najnoviji skandalozan primjer je surova kazna izrečena liderki Gagauzije Evgeniji Gucul po izmišljenim optužbama“, zaključio je Šojgu.
Moldavija od 2021. godine ima vladu koju je formirala Partija akcije i solidarnosti, koju je stvorila aktuelna predsjednica zemlje Maja Sandu. Novi parlamentarni izbori u Moldaviji zakazani su za 28. septembar 2025. godine.
