Dok se deklarativno zaklinju u antifašizam, bošnjački politički i javni predstavnici na sve moguće načine pokušavaju da operu biografije svojih predaka, koji su tokom Drugog svjetskog rata bili na strani fašizma i NDH-a. Posljednji primjer na svjetlo dana izašao na sjednici Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Pred njene članove stigla je deset godina stara peticija, da se jedna kuća u Tešnju proglasi nacionalnim spomenikom. I to ni manje ni više nego kuća Pavelićevog doglavnika i osuđenog ratnog zločinca- Ademage Mešića.
Taman kad pomislite da u BiH ne može ništa da vas iznenadi, demantuje vas peticija Muzeja Tešanj. Iako stara desetak godina, sada je stigla pred nadležnu komisiju. Da kuća doglavnika NDH Ademage Mešića, bude nacionalni spomenik – i za ovakvu BiH, u najmanju ruku je aspurdna.
– Mi se moramo sjetiti da je BiH u Drugom svjetskom ratu, učestvovala na strani antifašističkih sila i da su njeni narodi, svi koji žive u njoj, dužni da poštuju antifašističko naslijeđe ove zemlje i da se ovakav revizionizam ne smije dozvoliti, da se veliča ime nekoga ko vrijeđa vjerske, etničke i ljudske osjećanje bilo kojeg naroda u BiH, a naročito potomaka onih koji su stradavali na stratištima, u logorima NDH – kaže Anđelina Ošap Gaćanović, član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika iz Republike Srpske.
Kad je pokušala da ukaže da je proglašavanje kuće ustaškog doglavnika i ratnog zločinca za nacionalni spomenik u najmanju ruku neprimjereno, naišla je na otpor drugog člana Komisije Faruka Kapidžića sa kojim je ušla i u verbalni sukob. Potvrđuje to i tonski zapis sa sjednice.
Da li podržava inicijativu da se Mešićeva kuća proglasi spomenikom, da li je to primjereno s obzirom na njegovu ulogu u Drugom svjetskom ratu – pitanja su na koja Kapidžić nije želio da nam odgovori.
Nije odgovorio ni Ošap Gaćanović, nego je napustio sjednicu.
– Ovi izlivi, nažalost, dolaze iz kuhinje SDA, koji se odnose na cijeli jedan narod. Tako da, nije neuobičajeno da ga čujemo kako govori da se Srbi mogu osjećati Srbima, ali da su oni etnički Bosanci, da se Srbi trebaju navići na pridjeve da su njihova dobra bosanska ili u jednom slučaju čak i Turska. A nije neuobičajeno, zapravo je i najčešće da slušamo ratnu retoriku – dodala je Gaćanovićeva.
A zbog koga je, zapravo, ovaj put uslijedila ovakva retorika, najbolje znaju istoričari. Ademaga Mešić, put do visokog funkcionera NDH, gradio je između dva svjetska rata. Taj put i odanost, navode, velikohrvatskoj ideji nagrađena u julu 1941, kada ga je Ante Pavelić imenovao svojim doglavnikom.
– Doglavnik je zamjenik poglavnika, prvi do njega, i on od tada osniva ustaške organizacije u BiH i aktivno učestvuje u organizaciji i sprovođenja genocida nad Srbima, Јevrejima, Romima i antifašistima. Nesporna je njegova uloga u 2. Svjetskom ratu, stotine hiljada ljudi su izgubili život od ustaškog režima – rekla je Sandra Lukić, istoričar Filozofski fakultet, UNIBL.
Ademaga Mešić, je 1945. nakon sloma NDH pobjegao u Austriju, gdje je uhapšen i predat jugoslovenskim vlastima. Za veleizdaju i ratni zločin, osuđen je na doživotni zatvor i gubitak građanske časti i oduzimanje imovine. I pored ovih podataka, ideja da njegova kuća bude nacionalni spomenik, ne čudi Lukićevu, jer pokušaji revizije istorije, u Federaciji, nisu nepoznanica.
– Mi smo zapravo svjedoci svakodnevnog istorijskog revizionizma u FBiH. Nije ovdje samo stvar revizionizma, ovdje se radi i o nečemu mnogo opasnijem, stavljanje kuće Ademage Mešića na listu nacionalnih spomenika današnje BiH znači nešto drugo, i revitalizaciju i rehabilitaciju fašističke ideologije – dodala je Lukićeva.
Zbog svega, Ošap Gaćanović najavljuje da će insistirati na pravnim mehanizmima koji postoje propisani za krivično kažnjavanje onih koji žele da veličaju ustaškog poglavnika.
