Šta je postporođajna depresija i koje znakove ne smijete ignorisati

Većina porodilja kojima je stručna pomoć zbog postporođajne depresije potrebna u našem društvu je ipak neće zatražiti.

Stigma, tabu i sram kod majki često nadjačaju poplavu straha, anksioznost, pretjeranu zabrinutost ili crne misli.
Osim navedenog, na listu simptoma zbog kojih porodilje treba da zatraže pomoć stručnjaka psiholozi dodaju i osjećaj da je uloga majke preteška i da se ne snalazi u njoj.

Aleksandra Marinković, psiholog u Centru za edukaciju i promociju zdravog života “Eko Eho” iz Banjaluke i psihoterapeut u edukaciji, ističe za “Nezavisne” da depresija, a posebno postporođajna depresija je nešto što je praćeno popriličnom stigmom, tabuom i sramom.

“Bilo šta što se tiče mentalnog zdravlja još uvijek predstavlja tabu temu. To se mijenja i iz godine u godinu jeste sve bolje, ali kada je postporođajna depresija u pitanju, tu mi se čini da još uvijek dosta žena, kada prepozna da nešto nije u redu, ima problem da se obrati čak i nekom najbližem okruženju, a kamoli zatraži profesionalnu pomoć”, kaže ona.

Kao neke od razloga zašto majke rijetko traže pomoć navodi činjenicu da u našem društvu ženama nije dozvoljeno da imaju bilo kakvu slabost koja je vezana za ulogu majke, ali i malu dostupnost profesionalne pomoći.

“Vi nemate baš mnogo prilike da dobijete besplatnu pomoć psihologa ili psihoterapeuta, a da vam je to pokriveno vašim osnovnim zdravstvenim osiguranjem. Imate, naravno, mogućnost da dobijete uputnicu, ali prosto, još uvijek je poprilična stigma da odete porodičnom ljekaru i da tražite uputnicu”, ističe Marinkovićeva.

Veća dostupnost profesionalne pomoći ili pokretanje više savjetovališta neki su od mogućih rješenja prema njenom mišljenju.

Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, ističe da u postporođajnom periodu žene treba da obrate pažnju na svoje emocionalno stanje.

“Promjene u raspoloženju mogu biti znak postporođajnih teškoća. Ključni simptomi na koje treba obratiti pažnju su prije svega osjećaj duboke tuge, gubitak interesa za svakodnevne aktivnosti, teškoće sa snom, teškoće sa apetitom, znaci anksioznosti, razdražljivost i teškoće u povezivanju sa bebom”, navodi ona i dodaje da je potrebno obratiti se stručnoj osobi ako ovakva stanja potraju duže od dvije sedmice.

Kako navodi, žene često ne traže pomoć prije svega zbog osjećaja krivice, srama ili straha od osude okoline.

“Ovaj neizrečeni pritisak može biti izuzetno opasan jer produženo zanemarivanje simptoma postporođajne depresije može dovesti do ozbiljnih problema kao što su depresija, anksiozni poremećaj, suicidalne misli, pa nažalost nekada i sam suicid”, kaže ona, ističući da može negativno uticati i na vezu između majke i djeteta, ali i na partnerske odnose.

“Moj savjet svim ženama koje prolaze kroz postporođajni period jeste da budu blage prema sebi i da ne zanemaruju vlastite potrebe. Potrebno je razgovarati o svojim osjećanjima bilo sa prijateljima, partnerom ili, u krajnjoj liniji, ono što svi preporučujemo, potražiti pomoć stručnjaka”, navodi Savanović Zorićeva za “Nezavisne novine”.

Jelena Mihić Salapura, predsjednica Centra za edukaciju i promociju zdravog života “Eko Eho”, ističe da su kao Centar godinama radili na uvođenju skrininga na postporođajnu depresiju koji se sprovodi putem jednostavnog upitnika koji dobije svaka trudnica više puta.

“Od kraja 2022. godine skrining je zaživio u svim zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj. Skrining je bio predviđen i rađen u okviru Akcionog plana promocije mentalnog zdravlja građana koji je istekao i nadležno ministarstvo nije još uvijek izdalo novi Akcioni plan i samim tim ljekari nisu obavezni da sprovode skrining i većinom su prestali”, istakla je ona i dodala da trenutno kroz projekat PRAGG, koji finansira Vlada Švajcarske, a sprovodi ga konzorcij koji čine “Helvetas” i “Niras”, u partnerstvu sa lokalnim partnerima Centri civilnih inicijativa (CCI) i Institut za razvoj mladih “Kult”, rade na ponovnoj izradi Akcionog plana, kao i da se metodološko uputstvo za skrining na postporođajnu depresiju revidira.

Takođe, nadaju se da će skrining ponovo zaživjeti kako u Srpskoj, tako i Federaciji BiH.