Nevjerovatna vijest stigla je iz države Kolorado u Americi.
Vrhovni sud presudio je da Donald Tramp ne može da bude na glasačkom listiću u toj američkoj državi na izborima naredne godine zbog, kako tvrde, uloge u napadu njegovih pristalica na Kongres. Presuda se samo odnosi na republikanske stranačke izbore 5. marta, ali će ta odluka vjerovatno da utiče na Trampov status na predsjedničkim izborima 5. novembra.
I odmah su se javile teorije o “dubokoj državi”.
Vladanje iz sjenke koje diskredituje državnike i političare koji ne igraju “po pravilima”? Ovo je jedna teorija i prema njoj Tramp zaista nije igrao po nečijim pravilima.
“Duboku drzavu čine oni elementi političkog sistema koji se ne mijenjaju dugo vremena i koji funkcionišu bez obzira na promjene vlasti u vrhu to je jedno, i drugo to su oni centri moći koji suštinski vladaju” – ovo je dio oko kojeg se svi slažu. Jedini ima smisao. I nema tu teorija zavjera. Ona postoji i sve je vidljivija.
Varijacije na temu Duboke države postoje još od pedesetih godina prošlog vijeka, a ispitivanje javnog mnjenja u Americi 2018. godine pokazalo je da polovina Amerikanaca vjeruje u postojanje Duboke države. Jedan tekst iz 1955. godine u Biltenu atomskih naučnika objasnio je da Amerikanci većinom vjeruju u podjelu na dvije paralelne države – na izabrane političare i na vladu u sjenci koja kontroliše nacionalnu bezbjednost i rad izabranih političara. Očigledno je da se ova uvjerenja do danas nisu mnogo promijenila, a događaji nas tjeraju da sve više vjerujemo u njihovo postojanje.
Nekoliko mišljenja:
Politikolog Džordž Fridman je tvrdio da Duboka država postoji od 1871. godine, kada je predsjednikova vlast nad saveznim službenicima bila ograničena.
Istoričar Alfred V. Mekoj tvrdi da je povećanje moći Obavještajne zajednice Sjedinjenih Država od napada 11. septembra 2001. „izgradilo četvrti ogranak vlade SAD” koji je „na mnogo načina autonoman od izvršne vlasti”.
Profesor Univerziteta Tafts, Majkl Džej Glenon, izjavio je da predsjednik Barak Obama nije uspio da se odupre onome što on naziva „dvostrukom vladom“ i ukazuje na Obamin neuspjeh da zatvori logor Gvantanamo, što je bilo njegovo veliko obećanje u kampanji, kao dokaz postojanja Duboke države.
– Bivši agent američke Nacionalne bezbjednosne agencije i uzbunjivač, Edvard Snouden, tvrdi da postoji Duboka država koju čine državni službenici, a koji direktive dobijaju s “nepoznatog mjesta”.
Reditelj Oliver Stoun koji je snimio film o Snoudenu takođe tvrdi da postoji Duboka država: “Postoji `duboka država`, američka spoljna politika je pod njenom kontrolom, a velike korporacije upravljaju svijetom”, kazao je svojevremeno čuveni reditelj.
I upravo je Donald Tramp često govorio o uticajima Duboke države. Oni su odmetnuti centri moći, neko ko proizvodi procese i nameće rješenja.
Ukoliko je tačno da nevidljivi centri moći kontrolišu sve sisteme, jedno je sigurno – i onda kada djeluje da je svijet van kontrole izgleda da ipak ništa nije slučajno. Bilo da su u pitanju ratovi, kada se zarađuje kroz oružje, ili jednostavne male manipulacije kojih najčešće nismo ni svjesni.
“To je grupa veoma zlobnih ljudi, veoma štetnih po našu državu. Svi ste vi bili žrtve “duboke države” bilo da ste svjesni toga ili ne, maltretirali su vas sve ove godine “, svojevremeno je govorio Tramp.
Kod nas mnogi godinama govore o uticaju duboke države i posljedicama na Republiku Srpsku. Sankcije koje su uvedene političarima još za vrijeme Trampove administracije govori o tome da nije imao pod kontrolom sve službe. O tome je i on govorio. Bajdenova administracija je vratila duboku državu na pijedestal. On je ono što im treba i godinama su na svojoj teritoriji. Duboka država je postala administracija. Zato je Tramp tolika smetnja.
