Predsjednik Narodne Skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić uputio je danas zvanično pismo predsjednici Bundestaga Berbel Bas, u kojem je detaljno informiše o statusu Kristijana Šmita u BiH, koji nije imenovan za visokog predstavnika saglasnošću Savjeta bezbjednosti.
U pismu Stevandić izražava ozbiljnu zabrinutost zbog Šmitovog miješanja u unutrašnje političke odnose BuH i tom prilikom poziva predsjednicu Bas da, u cilju zaštite osnovnih demokratskih principa i međunarodnog prava, pozove Kristijana Šmita nazad u Njemačku.
Pismo prenosimo u cijelosti:
Uvažena gospođo predsjednice,
Obraćam Vam se u ime Narodne skupštine Republike Srpske, a u vezi sa ponašanjem njemačkog državljanina, gospodina Kristijana Šmita i njegovog statusa u BiH.
1. Kao što je poznato, Republika Srpska je potpisala mirovni ugovor sa nekoliko država, uključujući Federaciju BiH. Ovaj sporazum, parafiran 21. novembra 1995. godine i potpisan 14. decembra iste godine poznat je kao Dejtonski mirovni sporazum.
2. Dejtonski mirovni sporazum je okončao mračni period na ovom području i stabilizovao region u proteklih 28 godina. Sve ovo vrijeme, Republika Srpska se bori za poštovanje navedenog sporazuma kao i za zadržavanje njegovog pravnog okvira. S tim u vezi, neprijatno smo iznenađeni pokušajima njemačkog državljanina, gospodina Šmita, da se bez ikakvog odgovarajućeg zakonskog mandata ili ovlašćenja miješa u unutrašnje odnose, narušava Dejtonski mirovni sporazum, i izaziva ozbiljnu štetu narodima i entitetima u Bosni i Hercegovini.
3. Shodno tome, visoko bismo cijenili Vaš angažman kojim bi se stavila tačka na ovo neprihvatljivo miješanje unutrašnje političke odnose u našoj zemlji, kao i na stav gospodina Šmita, čiji su pokušaji intervencija u pravosudni sistem ozbiljno narušili odnose unutar Bosne i Hercegovine.
4. Kao što je predviđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom (vidjeti Aneks 10, strana 111), strane su se obratile Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija (i nikome drugom) da imenuju visokog predstavnika koji će olakšati implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma. Shodno tome, šest visokih predstavnika imenovano je saglasnošću Savjeta bezbjednosti, sedmi je imao isključivo saglasnost u nacrtu koji nije usvojen, dok samo jedan nije dobio saglasnost Savjeta bezbjednosti kroz rezoluciju.
5. Po okončanju mandata posljednjeg visokog predstavnika, gospodina Valentina Incka, 2021. godine, imenovanje gospodina Šmita je predloženo Savjetu bezbjednosti UN-a i jasno je odbijeno. Ipak, što je još nevjerovatnije, znajući da nije imenovan i da nema ovlašćenja, gospodin Šmit se pojavio i predstavio se kao visoki predstavnik, dajući naredbe i ponašajući se kao da ima pravo na tu funkciju.
6. Svjestan činjenice da njegova funkcija nije ni potrebna, gospodin Šmit je najavio da sebe smatra posljednjim visokim predstavnikom. Sa drskošću koja bi se mogla mjeriti sa „après moi, le déluge“ namjerno je otišao korak dalje i počinio krivično djelo, odnosno, nametnuo je izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH što je isključiva nadležnost Parlamentarne skupštine BiH. Ova radnja je u krucijalnoj nedosljednosti sa potpisanim Dejtonskim mirovnim sporazumom, a gospodin Šmit je ovim pokazao da ga nije briga za buduće implikacije njegovih brutalnih djela prema narodu Bosne i Hercegovine.
7. U ovom trenutku gospodin Šmit je svoje napore usmjerio na progon izabranog predsjednika Republike Srpske. Podsticao je institucije Bosne i Hercegovine da pokrene krivični postupak i procesuira predsjednika Republike Srpske. Drugim riječima, strani, u ovom slučaju njemački državljanin, koji nezakonito traži neograničenu moć upravljanja BiH, djeluje protiv legalno izabranih i imenovanih zvaničnika koji su jednostavno obavljali formalne aktivnosti koje su po zakonu trebali obavljati.
8. Ovaj postupak predstavlja neprihvatljiv napad na suverenitet i demokratski ustavni poredak BiH i odbacivanje vladavine prava i potrebno ga je odmah zaustaviti.
9. Dosadašnje ponašanje i nespretno bavljenje osjetljivim pitanjima gospodina Šmita – čak i da je imenovan visokim predstavnikom – pokazuje iznova da on ne posjeduje stvarno iskustvo vezano za odnose na Zapadnom Balkanu, niti diplomatsko znanje, vještine ili osjetljivost za tešku istoriju BiH. Čak ni u svojstvu u kojem se sam predstavio, gospodin Šmit se nije pokazao kao posrednik u rješavanju kriza, već ih je nasuprot tome, više puta sam proizveo. Upravo zbog toga, preovladavajuće mišljenje javnosti je da gospodin Šmit šteti i destabilizuje BiH.
10. Tokom više od sedam decenija, vaša zemlja je uspostavila uzornu tradiciju demokratije i ljudskih prava, praktikovanu u Njemačkoj i promovisanu u inostranstvu. Nimalo u skladu sa tom tradicijom, gospodin Šmit je zloupotrijebio demokratiju i ljudska prava u jednoj evropskoj zemlji, ugrožavajući stabilnost čitavog regiona Balkana svojim neodgovornim postupcima.
11. Uvjeren sam da kao izabrani predsjednik Bundestaga shvatate ozbiljnost ove situacije i njene implikacije. Takođe bih istakao, da bi ignorisanje i prekoračenje volje naroda, neovlašćeni i destruktivni postupci gospodina Šmita mogli da izazovu ozbiljne i ekstremne reakcije u našem veoma delikatnom i krhkom regionu.
12. Takođe, pripadnici druga dva konstitutivna naroda su svojim protestima odnosno izjavama njihovih najviših zvaničnika jasno izrazili svoje protivljenje postupcima gospodina Šmita. Štaviše, pokušaji gospodina Šmita da, dok je obavljao visoke dužnosti u svojoj zemlji, rehabilituje pilota zloglasne Legije Kondor, tokom čijeg bombardovanja je samo u Španiji ubijeno na hiljade civila , a za šta je dobio najviša nacistička odlikovanja, za Srbe i građane Republike Srpske uopšte, koji su najviše stradali od nacističke i ustaške okupacije, trebalo bi da bude više nego dovoljan razlog da se gospodin Šmit diskvalifikuje za obavljanje bilo koje službene funkcije.
13. Poštovana predsjednice, prisjećajući se vašeg govora prilikom održavanja časa sjećanja na žrtve nacionalsocijalizma, smatramo da gospodin Šmit ni pod kojim uslovima ne bi trebalo da obavlja zvaničnu funkciju, naročito na prostorima na kojima žive Srbi. Predrasude stvarane godinama prema srpskom narodu, posebno su bolne i teško podnošljive, ali to nikada nije spriječilo srpski narod da stane iza politike za koju smatra da brani njegovo dostojanstvo i garantuje njegovu bezbjednost.
14. Dijeleći zajedničke ljudske, kulturne i civilizacijske ideale, Republika Srpska visoko cijeni čvrste odnose sa Njemačkom, posebno na demokratskom i ekonomskom planu. Republika Srpska doprinosi više od 41% privrede BiH koja je suštinski povezana sa Njemačkom, gđe pola miliona Srba živi kao lojalni i odani građani koji doprinose njemačkom društvu.
15. S obzirom na ozbiljnost situacije i potencijalno negativne reperkusije, pozivam Vas da što prije gospodina Kristijana Šmita vratite nazad u Njemačku.
U nadi da ćete što prije uzeti u obzir našu molbu, unaprijed Vam zahvaljujem i srdačno Vas pozdravljam.
