Sukob Teksasa i Sjedinjenih Država – (ne)mogući građanski rat u Americi

0
94

Deset hiljada migranata dnevno je tokom decembra prošle godine procesuirano u Sjedinjenim Državama. Vlasti Teksasa odlučile su da situaciju uzmu u svoju nadležnost. Nacionalna garda države postavlja bodljikave žice, a guverner Teksasa ne dozvoljava federalnoj graničnoj patroli da priđe granici u Igl Pasu. SAD traže da se sklone opasne žice i nastavi izgradnja ograde. Ima li Teksas pravo da se oglušuje o odluke Vrhovnog suda, koji je naložio da se uklone žice? Postoje li opravdani navodi o mogućem građanskom ratu u Americi.

Čija je nadležnost granica kad znamo da je Meksiko sigurno sa jedne strane, ali Teksas i Vašington ne mogu da se saglase ko je sa druge?

Tenzije između teksaskih i federalnih vlasti su dodatno eskalirale kada su se sredinom januara u rijeci Rio Grande udavili jedna odrasla osoba i dvoje djece.

Odlukom Vrhovnog suda SAD trebalo je da bude riješeno pitanje načina borbe protiv ilegalne migracije na rijeci Rio Grande.

Naime, u hijerarhiji moći institucija Sjedinjenih Država – odluka Vrhovnog sudje najsnažnija. Svi veliki sporovi se rješavaju na Vrhovnom sudu, čijim bi odlukama trebalo da se povinuju svi, pa i američki predsjednik.

Ipak, prošlo je više od nedjelju dana kako je Vrhovni sud odlučio da vlast u Teksasu ukloni opasnu bodljikavu žicu na granici sa Meksikom i nastavi sa izgradnjom obične zidane ograde.

Međutim, bodljikava žica kojom se republikanske vlasti u Teksasu bore protiv ilegalne migracije na granici u Igl Pasu i dalje stoji.

Nacionalna garda Teksasa je tokom prethodne nedjelje postavila još sporne žice, prenosi Si-En-En.

Vrhovni sud je odlučio, ali kako odluku sprovesti u djelo?

“Sprovođenje zakona o imigraciji je odgovornost savezne vlade. Umjesto da pomogne u smanjenju neregularnih migracija, država Teksas je samo otežala osoblju na prvoj liniji da radi svoj posao”, rekao je portparol Odjeljenja za nacionalnu bezbjednost.

“Teskaška žica” na rijeci Rio Grande

Teksas nastavlja da se oglušuje o različita mišljenja i odluke, smatrajući da je žica efikasno sredstvo borbe, kao i plutajuće barijere u rijeci Rio Grande koju migranti svakodnevno prelaze.

Problem sa odlukom Vrhovnog suda jeste što ne sadrži koje korake bi trebalo preduzeti za njenu implementaciju, kaže docent Fakulteta političkih nauka i politikolog Milan Krstić.

“Odluka Vrhovnog suda je zapravo poništila prethodnu odluku jednog nižeg suda iz države Teksas, kojom je zabranjeno saveznim organima da sklanjaju žicu koju su postavili organi države Teksas. Dakle, faktički ta odluka je stavljena van snage, dekriminalizovano je da savezni organi mogu da uklone žicu, ali time nije eksplicitno stavljeno do znanja kako i na koji način treba da se izvrši uklanjanje žice”, objašnjava Krstić problematiku komplikovane pravne situacije.

Odluka Vrhovnog suda je donesena tijesnom većinom – 5:4 za uklanjanje žice (Vrhovni sud čini devet sudija od čega je šest naklonjeno konzervativnim stavovima, a troje je liberalnijih gledišta).

“Vrhovni sud, u kojem je većina konzervativnih sudija, onih koji su naklonjeni republikancima, vjerovatno je želio da donese odluku koja neće biti politički mnogo štetna za republikance, za konzervativce, a koja će ipak očuvati ustavnost SAD”, ocjenjuje Krstić za RTS.

Тексас преузима контролу над парком Шелби у Игл Пасу и одбија приступ федералним агентима

Republikanski guverner Teksasa Greg Abot izjavio je da ova savezna država neće dozvoliti federalnoj graničnoj patroli da “ikada više priđe tom području”.

Unutrašnja bezbjednost Sjedinjenih Država smatra da zakoni mogu da se primjenjuju bezbjedno, humano i na uredan način – te da je potrebno ukolniti žicu.

Predsjednik SAD Džozef Bajden navodi da je učinio sve što je u njegovoj moći da zaštiti granice.

Ipak, Abot je kritikovao Bajdena zbog nesprovođenja zakona o imigraciji i istakao ustavno ovlašćenje Teksasa da se brani od invazije, pošto se talas migranata koji pristižu na američku granicu nastavio.

Enigma ilegalne migracije kroz Teksas

Ilegalna migracija, čini se, ostaje nerješiv problem za različite administracije Sjedinjenih Država.

Politikolog Milan Krstić smatra da je situacija u Teksasu pitanje načina kako se suprotstaviti jednom od ključnih problema Amerike – ilegalnoj imigraciji sa juga.

Stava je da nije u pitanju spor Teksasa i savezne vlade o tome da li će bodljikava žica ostati, već da je korijen sukoba u dubokoj podjeljenosti među partijama Sjedinjenih Država.

Ко су илегални мигранти који са југа долазе у САД?

“Guverner Teksasa, uz podršku 25 republikanskih guvernera iz drugih saveznih država, stavio je visoko na agendu bezbjednosnih prijetnji pitanje ilegalnih imigracija, koje su povećane u velikom broju u toku posljednje godine”, kaže Krstić, uz napomenu da u kontekst ulazi i činjenica da je 2024. izborna godina u kojoj Amerikanci biraju novog šefa države.

Abot želi da predstavi ilegalnu migraciju kao invaziju na teritoriju SAD i da time pošalje poruku kako aktuelna vlast, sa predsjednikom Bajdenom na čelu, nedovoljno radi na zaštiti građana SAD od spoljne prijetnje, objašnjava Krstić akcije guvernera Teksasa.

Tokom decembra 2023. godine dogodilo se skoro 250.000 privođenja na jugozapadnoj granici, a bilo je više od 300.000 susreta sa migrantima saopštio je Centar za imigracione studije.

Procesuirano je gotovo 10.000 migranata dnevno.

Vlasti u Teksasu su prošle godine imigrante autobusima slale u gradove koji imaju demokratske gradonačelnike, poput Vašingtona ili Njujorka, navodi Glas Amerike.

Daleko od otcjepljenja, daleko od civilnog rata

Krstić smatra da ne postoji razlog da se pomišlja na ideju secesionizma Teksasa, već da je upravo sporna situacija – prilika da republikanci prikažu svoju politiku kao efikasnu, za razliku od demokratskih vlasti.

“Zagovornici su narativa da upravo oni (vlasti u Teksasu) brane Ameriku, dakle čitavu Ameriku, federaciju, a ne samo državu Teksas. Oni vrše dužnost koju bi trebalo da vrši vojska – da brani granice, ali vojska to ne radi i onda će oni da zamijene vojsku SAD u sprovođenju njene dužnosti”, navodi Krstić.

Kaže da je situacija u Teksasu daleka od građanskog rata.

Tokom godine izlazi novi film Aleksa Garlanda o fiktivnom građanskom ratu u Americi – “Građanski rat”

“Može da dođe do slučajnih incidenata, ali ne vjerujem da bi oni eskalirali u veći oružani sukob. Siguran sam da bi u tom slučaju predsjednik Bajden aktivirao klauzulu koja mu omogućava da nacionalizuje, odnosno stavi pod federalnu kontrolu, Nacionalnu gardu”, kaže Krstić.

Guverner Abot je prvo saopštio da je Teksas spreman za “nevjerovatan slučaj” da predsjednik Bajden donese odluku o federalizaciji Nacionalne garde. Ipak, u posljednjim izjavama istakao je da je to malo vjerovatno i da bi bilo riječi o presedanu.

Republikanci u Predstavničkom domu pokrenuli su instituciju opoziva protiv Alehandra Majorkasa, sekretara za unutrašnju bezbjednost. Oni optužuju najvišeg imigracionog zvaničnika Bajdenove administracije da odbija da poštuje zakon i da je prekršio povjerenje javnosti tokom rješavanja talasa migracija na granici sa Meksikom.

“Dok savezna vlada ignoriše ovu krizu, Teksas drži liniju”

Guverner Greg Abot je 2021. godine pokrenuo operaciju “Usamljena zvezda” (Lone Star) protiv ilegalne imigracije, otkrivanja i odbijanja ilegalnih prelazaka, hapšenja krijumčara i članova kartelskih bandi i zaustavljanja protoka droge.

Najviše ilegalnih imigranata u Sjedinjenim Državama bilo je 2015. godine – 12,2 miliona, a narednih godina se broj smanjivao.

Informacije iz 2021. godine pokazuju da je broj ilegalnih imigranata ponovo u porastu.

Procjenjuje se da u SAD trenutno živi 47 miliona imigranata, od čega 10,5 miliona ilegalnih, piše Istraživački centar “Pju”.

Navodi se da većina ilegalnih migranata radi na poslovima koji se opisuju kao “esencijalni”, poput rada u industriji hrane – proizvodnji, distribuciji i drugim sektorima. Osam miliona ilegalnih i legalnih migranata radi u industriji hrane.

Meksikanci su najzastupljenija nacionalnost među ilegalnim migrantima. S juga u “Obećanu zemlju” dolaze i iz drugih zemalja Srednje i Južne Amerike.

Portale u Teksasu, a ni glavne američke medije, ne mori previše pitanje “teksaske žice”.

Nije na pomolu građanski rat u Americi, a o otcjepljenju je vjerovatno malo koji građanin Teksasa i pomislio.

Ilegalne migracije ostaće pitanje za glasače demokrata i republikanaca i onih na međi.

Nerješivi problem za brojne administracije SAD – imigraciono pitanje.

 

Ostavite komentar