U Njemačkoj se danas održavaju vanredni parlamentarni izbori na kojima, prema istraživanjima javnog mnjenja, najveću šansu za pobjedu imaju konzervativci.
Ovo su četvrti vanredni izbori u novijoj njemačkoj istoriji poslije Drugog svjetskog rata koji su raspisani nakon raspada trojne koalicije kancelara Olafa Šolca.
Više od 59 miliona stanovnika Njemačke biraće 630 poslanika koji će imati mandat od četiri godine i zadatak da izaberu novog kancelara i vladu.
Na izborima učestvuje 29 stranaka, ali će samo 10 imati kandidata u svih 16 njemačkih saveznih pokrajina.
Građani će glasati na biračkim mjestima od 8.00 do 18.00 časova, a odmah po njihovom zatvaranju biće objavljeni rezultati izlaznih anketa, dok se prve zvanične projekcije rezultata očekuju tokom izborne noći.
Opoziciona Hrišćansko-demokratska unija Njemačke /CDU/ i njihova bavarska sestrinska stranka Hrišćansko-socijalna unija /CSU/ vode u anketama i imaju 30 odsto podrške birača.
Krajnje desničarska Alternativa za Njemačku /AfD/ Alis Vajdel i Tina Krupala nalazi se na drugom mjestu sa 20 odsto podrške, potom slijede Socijaldemokrate /SPD/ Olafa Šolca sa 15 odsto, koji su pali na treće sa prvog mjesta koje su osvojili na izborima 2021. godine.
Zeleni imaju podršku 13 odsto birača, Ljevica pet odsto, a i Slobodne demokrate i ljevičarski savez Sara Vagenkneht četiri odsto, pa je neizvjesno da li će preći cenzus od pet odsto da bi ušli u parlament.
Sve predizborne ankete ubjedljivu prednost daju koaliciji CDU i CSU, a prema pojedinim prognozama, konzervativci mogu da osvoje do trećinu glasova i tako ostvare inicijativu u pregovorima o vladi i kancelarsko mjesto za Fridriha Merca.
Merc je izričit da sa desničarima ne želi buduću koaliciju, što bi AfD ponovo ostavilo u opoziciji.
CDU će partnere najvjerovatnije tražiti u socijaldemokratama ili zelenima.
