Henry Kissinger koji će u subotu proslaviti stoti rođendan, i danas oduševljava ali i potiče podjele, iznoseći svoje preporuke o svjetskim problemima.
Za jedne vizionar, za druge “ratni zločinac”, i dan danas je aktivan, prepoznatljiv po svom pognutom držanju i svojim velikim crnim naočalama.
Bivši američki državni tajnik sudjelovao je u utorak na domjenku organiziranom u prigodi svog stotog rođendana u Newyorškom gospodarskom klubu, pušući svjećice na čokoladnoj torti.
S godinama se sve manje pojavljuje u javnosti, ponekad putem videoveze, pa se tako u siječnju obratio sudionicima foruma u Davosu. Svojim radom je ostavio neizbrisiv trag na vanjskoj politici Sjedinjenih Država u drugoj polovini 20. stoljeća.
U New Yorku još ima svoje urede i konzultantsku tvrtku Kissinger Associates i uživa izniman ugled među washingtonskom elitom i u inozemstvu, pa tako i među demokratima. Bivša državna tajnica Hillary Clinton, demokratkinja, rekla je u jednoj prigodi da se “oslanja na preporuke svog prijatelja” Henryja.
Ostavština
Taj dobitnik Nobelove nagrade, nezaobilazan sudionik svjetske politike u doba hladnog rata, zaslužan je za približavanje SAD-a s Moskvom i s Pekingom u 70-im, zauzimajući se za pragmatičnu politiku, neku vrstu “realpolitike” na američki način.
U utorak je pred uzvanicima ocijenio da SAD mora braniti svoje “glavne interese”, potvrdivši da se njegov pogled na svijet nije promijenio.
– Moramo biti sve snažniji kako bismo se oduprli svakom pritisku, rekao je.
Glede rata u Ukrajini, zauzima se za primirje. “Došli smo do točke u kojoj smo ostvarili svoj strateški cilj. Vojni pokušaj Rusije da zauzme Ukrajinu je propao”.
No ugled tog diplomata hrapava glasa, s naglaskom na koji je utjecalo njemačko podrijetlo, okrnjen je zbog njegove potpore državnom udaru u Čileu 1973. i invazije na Istočni Timor 1975. i, dakako, na Vijetnam.
– Mislim da je njegova politika nedvojbeno prouzročila stotine tisuća mrtvih i uništila demokraciju u mnogim zemljama, ističe Reed Kalman Brody, odvjetnik koji se bavi ljudskim pravima.
– Iznenađen sam što se samo tako izvukao, dodaje.
Profesionalni put
Njemački Židov Heinz Alfred Kissinger rođen je 27. svibnja 1923. u Fuerthu, u Bavarskoj. Kao petnaestogodišnjak sklanja se s obitelji u SAD, gdje nakon pet godina stječe američko državljanstvo.
Zapošljava se u vojnoj protuobavještajnoj službi i u američkoj vojsci, a zatim se upisuje na Harvardovo sveučilište, koje završava s najboljim ocjenama i ostaje raditi kao profesor.
Kao uglednog svjetskog diplomata, Richard Nixon ga 1969. poziva u Bijelu kuću gdje radi kao savjetnik za nacionalnu sigurnost, a zatim kao državni tajnik – od 1973. do 1975. obnaša obje dužnosti, a šef diplomacije ostaje u vrijeme Geralda Forda, do 1977.
U to doba vodi politiku detanta sa Sovjetskim Savezom i približavanja s Maovom Kinom te u tajnosti putuje u Kinu kako bi organizirao Nixonov povijesni posjet Pekingu 1972.
Također u najvećoj tajnosti, dok traje bombardiranje Hanoja, vodi pregovore s Le Duc Thoom radi prekida rata u Vijetnamu.
Za pregovore s Vijetnamom 1973. je zajedno sa Sjevernovijetnamcem dobio Nobelovu nagradu za mir koja se smatra jednom od najkontroverznijih u povijesti te nagrade.
(HRT)
