Načelnik Vojnića, hrvatske opštine na samoj granici sa BiH, Nebojša Andrić i poslanik Mosta u Saboru Zvonimir Troskot, nedavno su uputili kritiku vlasti zbog migrantske krize i nezakonitih prelazaka migranata u Hrvatsku. Na kritici se nije zaustavilo, te su političari zatražili da se na granicu sa BiH pošalje vojska.
Povod za zahtjev bila je izjava načelnika policije Unsko-sanskog kantona da na pograničnom području djeluje grupa migranata iz Afganistana naoružana vatrenim automatskim oružjem, koja iznuđuje i pljačka migrante, a od policije iz BiH se sklanja u Hrvatsku.
Gradonačelnik Sinja Miro Bulj tvrdi da će organizovati samozaštitu građana Cetinske krajine. Tvrdi kako će na sinjskom području organizovati građanske straže duž granice s BiH.
Po svemu sudeći, migrantska kriza u BiH ponovo bi se mogla zaoštriti. Posljednji veći talas zabilježen je nakon što su vlast u Afganistanu preuzeli talibani. Do danas, praksa se nije promijenila, a broj migranata bilježi konstantan rast. Vijesti o incidentima u migrantskim centrima, upotreba vatrenog oružja, pljačke, gotovo su svakodnevne, a sve to stvara osjećaj straha kod građana BiH.
Migracije su dio svjetskog procesa globalizacije, a BiH je dio rute sve većem broju migranata iz Južne Azije i Afrike. Kapaciteti za njihov prijem u prihvatne centre u Unsko-sanskom kantonu skoro su popunjeni, pa se bilježi trend rasta u ostalim kampovima. Republika Srpska u kontinuitetu održava stav da na njenoj teritoriji neće postojati prihvatni centri za migrante, ali i bez obzira na takvo stajalište prostor Srpske je na ustaljenoj migrantskoj ruti, pa su im napuštena imanja i autobuska stajališta najčešća alternativa.
Dok “čekaju kartu” za zapadnu Evropu migranti naoružani hodaju ulicama BiH i predstavljaju ozbiljnu prijetnju bezbjednosti u BiH. U BiH se zadržavaju dok ne pronađu način prelaska u Hrvatsku, odakle se dalje upućuju najčešće u zemlje zapadne Evrope.
S obzirom da je zbog jasne politike bezbjednosti zemalja EU, mali broj onih koji u toj namjeri imaju uspjeha, te da se nezanemarljiv broj migranata u BiH zadržava i do nekoliko godina, BiH bi u budućnosti mogla da postane evropski trijažni centar i parkiralište za migrante iz kojeg će razvijena Evropa povlačiti stručne, sposobne i ekonomski podobne, a u BiH ostavljati one koji joj nisu potrebni i one koji su joj teret. Upravo oni, u svjetlu aktuelnih geopolitičkih dešavanja predstavljaju opasnost od terorizma.
Ovoj temi potrebno je posvetiti posebnu pažnju.
Nakon što su mnogobrojne evropske zemlje podignule nivo bezbjednosti zbog straha od terorista, u BiH se počeo ozbiljno shvatati problem migranata s obzirom da je godinama vladao pasivan pristup, pa se nije moglo sa sigurnošću govoriti o profilima ljudi koji nekontrolisano ulazili u BiH. Nije se moglo tvrditi da li su stigli neki mirni ljudi koji su bježeći od rata tragali za bezbjednim okruženjem i zaposlenjem ili počinitelji terorističkih napada i kriminalnih aktivnosti.
Nedavno sprovedene policijske akcije pokazale su da migranti sa sobom u BiH donose nelegalno oružje i narkotike, te da su oni osobe koje imaju veze s terorizmom i koje bi mogle biti infiltrirane u ovu populaciju, svjesni su i stručnjaci.
Da takve tvrdnje pronalaze uporište u stvarnosti dokazuje slučaj iz 2019. godine. Služba za poslove sa strancima je u 2019. godini, na području Bihaća i Sarajeva locirala i pod nadzor u Imigracioni centar Službe u Istočnom Sarajevu smjestila šest migranata porijeklom iz Afganistana, od kojih se pet migranata dovodi u vezu sa međunarodnim terorizmom, dok se šesti migrant dovodi u vezu sa krijumčarenjem migranata i organizovanim kriminalom.
Lociranjem i stavljanjem pod nadzor osoba koje se dovode u vezu s međunarodnim terorizmom, potvrđene su tvrdnje pojedinih zvaničnika da bi među desetinama hiljada migranata koji se preko BiH žele domoći Evropske unije (EU) mogli biti i oni koji predstavljaju bezbjednosnu prijetnju za BiH i EU.
Zabrinutost stručnjaka i sve češće pokretanje ove teme u javnosti, jasan su signal da se situacija do donas nije promijenila, a dozvolom za izgradnju migrantskih kampova na prostoru BiH otvara se nova prijetnja da bi BiH mogla da postane uporište terorističkih organizacija za djelovanje na Balkanu i u Evropi.
