“Brisanje ćiriličkih natpisa ne može izbrisati vjekovno trajanje Srba od Mostara do Drvara”

Onaj ko misli da zabranjivanjem ćirilice, paljenjem knjiga, skidanjem ili prefarbavanjem natpisa na ćirilici može promijeniti istinu o postojanju srpskog naroda i njegove kulture taj ne zna ništa iz istorije i pokazuje kompleks nad kompleksima, izjavio je Srni predsjednik Odbora za standardizaciju srpskog jezika Sreto Tanasić.

Povodom precrtavanja ćiriličkih natpisa na svim putokazima od Mostara do Drvara, Tanasić je naveo da to govori koliko u nekim narodima ima zatrovanih ljudi koji nose bolesnu mržnju prema drugome i tuđem, umjesto da se bore da na civilizovan način afirmišu svoje.

“Po svim dobrim običajima i pravilima i pravoslavne i katoličke vjere stoji da ne treba činiti drugome ono što ne želiš da se čini tebi i moglo bi se reći da je to univerzalno pravilo za sve”, rekao je Tanasić.

On smatra da je precrtavanje ćiriličkih putokaza ne neki način odjek nedavnih dešavanja u Mostaru, gdje nije prošla odluka o onom što je zakonom predviđeno, a to je da su ćirilica i latinica ravnopravne.

“Dakle, predstavnici određenih nacionalnih grupacija nisu hteli da to izglasaju i onda u niječudo što se u narodu pojave takvi. Tu se ne može govoriti u nekoj politici, kada je u pitanju farbanje tih naziva, već o prostakluku i vandalizmu. Naravno na taj način niko svoj narod ne uzdiže, nego ruži i govori koliko još ima onih bez minimalne kulture”, rekao je Tanasić.

On je naglasio da ne bi volio da pripadnici srpskog naroda na bilo kome mjestu i bilo kada na ovakav način “vraćaju dugove” bilo kome.

“Istorija se ne može obrisati, kultura se ne može obrisati. Ako u ovom vremenu iz određenih međunarodnih okolnosti ćute neki koji ne bi smeli u Evropi ili svetu da ćute na ove pojave, to neće trajati večito. Oni sada ne reaguju, ali doći će vreme da će i iz tih naroda i međunarodnih organizacija doći do osude takvih dela”, uvjeren je Tanasić.

Savez Srba iz regiona saopštio je ranije da su precrtani ćirilički natpisi na svim putokazima koji se nalaze na putu od Mostara do Drvara.

Tome je prethodila odluka Gradskog vijeća Mostara od 14. novembra da nazivi naseljenih mjesta, ulica i trgova budu ispisani samo na latinici.