Sudija Suda BiH Mirsad Strika od 1985. godine obavljao je dužnosti sudije u Vojnom sudu Sarajevo i Okružnom vojnom sudu u Zenici, a zatim je svoje pravosudne funkcije obavljao i kao Okružni vojni tužilac u Sarajevu. O angažmanu sudije Strike u Okružnom vojnom sudu tzv. Armije BiH u Zenici za vrijeme rata postoje brojni materijalni dokazi iz kojih je vidljivo da je on najčešće bio angažovan u pravosudnim postupcima protiv srpskih civila iz tog grada, što se može jasno vidjeti iz presude protiv Vlajka Topalovića od 30. oktobra 1992. godine, zatim presude Siniši Topaloviću od 28. septembra 1992, kao i presude koju je izrekao Vukanu Kuprešaku 1. oktobra 1992. Sudija Strika je takođe izdavao rješenja o produžavanju pritvora protiv zarobljenih srpskih civila Vojislava Ljepića, Novice Kisića, Jove Ljepića, Milorada Jovičića.
Osvjedočeni srbomrzac nastavlja sa dijeljenjem nepravde.
Nije odbio predmet koji će ostati kao najveći sudski nonsens u istoriji, jer pravo u predmetu koji je, u stvari, napravio američki ambasador Majkl Marfi, protiv predsjednika Milorada Dodika, zaista ne postoji.
Striku to ne zanima. Njega zanima da uđe u istoriju kod Bošnjaka kao čovjek koji bi da stane na put jednom Miloradu Dodiku.
Predsjednik Skupštine Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila nestalih Branimir Kojić kaže da je Strika svjesno izabran jer je ratni kadar.
“Svjesno su ga u Sudu BiH izabrali jer znaju da je u ratu bio sudija i znaju da je sudio i presuđivao Srbima, a danas će to da radi u zgradi u kojoj su mučeni i ubijani Srbi u Sarajevu“, kaže Kojić.
Iz svjedočenja Bobana Krajišnika, Srbina koji je živio u Zenici, vidljivo je da ga je Strika 1992. osudio na 13 mjeseci zatvora zbog, kako je navedeno, službe u neprijateljskoj, u prevodu, srpskoj vojsci. Krajišnik je sve negirao, ali nije vrijedilo.
TO 3 iz iskaza Bobana Krajišnika.
“Suđenje pred Vojnim okružnim sudom održavalo se pred vijećem petorice, tj. dvojice sudija i tri porotnika. Predsjednik vijeća i njegov zamjenik bili su obučeni u vojne uniforme muslimanske vojske. Predsjednik vijeća je bio sudija Mirsad Strika“, rekao je u iskazu Krajišnik, osuđen u Zenici 1992. godine.
Strika je jedan od 13 sudija i sedam tužilaca koji se navode u Informaciji Republičkog centra za istraživanje rata i ratnih zločina kao ratni kadrovi koji su optuživali i presuđivali Srbe. Protiv njih je podnesena prijava VSTS BiH, ali je odbijena.
VSTS je i pored 1.000 stranica dokaza protiv tih sudija i tužilaca odbio prijavu i rekao da se dostavi na postupanje u Tužilaštvo ako postoji elemenata krivičnog djela. Naravno, ni samo Tužilaštvo se nije oglasilo o tome. Postoje dokazi da je upravo Strika učestvovao u montiranim procesima protiv Srba kao sudija Okružnog vojnog suda u Zenici i Vojnog suda u Sarajeva, na osnovu čega su Srbi prolazili najgore oblike torture.