Predstavnici Republike Srpske i Srbije na Svesrpskom saboru u Beogradu, 8. juna, donijeće neophodne mjere kao odgovor na najavljeno usvajanje rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN, izjavio je predsjednik Srpske Milorad Dodik.
Dodik je istakao da taj akt nije dogovoren i da će njegovo usvajanje imati nesagledive posljedice za unutrašnji dogovor u BiH.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da je smisao te rezolucije nametanje kolektivne odgovornosti srpskom narodu, zbog čega Srbija nastavlja diplomatsku borbu da spriječi njeno usvajanje.
Ako opet ne bude odlaganja, tačno za nedjelju dana, 23. maja Generalna skupština UN izjašnjavaće se o rezoluciji o Srebrenici. Pod tačkom “Kultura mira”, predviđena je tročasavna rasprava o dokumentu čije je usvajanje bez ikakve dileme loše po srpski narod u cijelini, ma kako predlagači i dušebrižnici dokazivali suprotno.
Svesrpski sabor biće prilika za jedinstven i odlučan odgovor na pokušaj nametanje kolektivne odgovornosti.
– Vjerujem da ćemo tada i tu donijeti opšte mjere vezano za ponašenje u Republici Srpskoj i Srbiji, kao i organa srpskog naroda u drugim zemljama. Smatramo da se trebamo zahvaliti zemljama koje iskazuju spremnost da ne glasaju. Ta rezolucija o Srebrenici je podmukao način da se na dugoročno moralno diskvalifikuje srpski narod i mi ne možemo da prihvatimo bilo kakve razgovore o tom pitanju – jasan je Dodik.
Vučić kaže da je cilj rezolucije nametanje kolektivne krivice.
– Nego šta je, pošto je individualna krivica već određena presudama, šta drugo se radi tu. A ne pominje se nijedno ime u samoj rezoluciji – kaže Vučić.
U nepune tri decenije postojanja dejtonska BiH nije bila pred ozbiljnijim izazovom. Ako je sporazum iz vojne baze “Rajt Peterson” zaustavio rat i najavio kakav takav suživot, moguće usvajanje rezolucije o Srebrenici dodatno kvari odnose Srba i Bošnjaka.
– Da li će to donijeti neko dobro ljudima u BiH? Neće. Da li će Bošnjaci imati korist? Nećete, gospodo. Ali oni računaju da mogu imati korist, jer ih neko savjetuje da će ponovo pokrenut spor za odštetu od Srbije i tražiti da se ukine Republika Srpska kao genocidna tvorevina, već su tu izgubili – kaže premijer Srpske Radovan Višković.
I region se podijelio. Srbiju i Srpsku posebno je zaboljela namjera Crne Gore da podrži Rezoluciju u UN.
– Nemam poruku nikavu, to je njihova stvar. Oni donose odluku kako će da se postave o tim pitanjima. Mi znamo kakva je naša poruka. Svako neka donosi svoju odluku, a mi ćemo se ponašati u skladu sa tim u budućnosti – rekao je Vučić u Kotoru.
Svjesna da je “zabila” prst u oko Srbiji i Srpskoj, crnogorska Vlada šalje amandmane na rezoluciju, “igrajući” na tankoj žici između želja američkih i zapadnoevropskih mentora i Srba u Crnoj Gori bez čijih glasova ne bi bila ni izabrana. Prvi amandman individualizuje krivicu za genocid, a drugi se tiče nepovredivosti Dejtonskog mirovnog sporazuma.
– Očekujem da se crnogorski amandmani prihvate, vidjeli smo najave da će prvi amandman biti dio osnovnog teksta, drugi amandman o njemu se razgovara, o formulaciji koja bi odgovarala svim stranama koje predlažu rezoluciju – rekao je Milojko Spajić, predsjednik crnogorske Vlade.
Predsjednik stranke Ujedinjena Crna Gora Goran Danilović kaže da je za njih ova rezolucija neprihvatljiva, sa amandmanima ili bez njih.
“Male” zemlje su pod pritiskom velikih. Protivljenje Mađarske ohrabruje mnoge da se usprotive diktatu SAD, Velike Britanije, Njemačke. Srbija i Srpska, uz pomoć Rusije, Kine nastavljaju diplomastku borbu, izvjesno je da Zapad teško može privoliti 97 zemalja što je prosta većina od 193 države članice UN, da podrže rezoluciju o Srebrenici. Zato ne bi bilo iznenađenje da ponovo odlože ili promijene način glasanja.
