Profesor međunarodnog prava Dragan Dakić, gostujući u ATV-ovoj emisiji “Imate riječ”, govorio je o mogućnosti da bi Šmit mogao da se pojavi pred njemačkim sudom zbog kršenja ljudskih prava svih građana dejtonske BiH, nametanjem odluka u pokušaju da se bez legitimiteta predstavi kao visoki predstavnik.
“Gospodin Kristijan Šmit, je irelevantna ličnost. Mi ovdje ulazimo u pravni spor sa Njemačkom, odnosno, sa ministarstvom vanjskih poslova te zemlje, čiji je gospodin Šmit službenik. Еfektivna pravna veza između ministarstva, odnosno Njemačke i gospodina Kristijana Šmita postoji. Ona je po svim pravnim standardima dokaziva i u jednom postupku koji sam pokrenuo se dokazuje”, kaže profesor Dakić.
Kako kaže, u ovom slučaju Njemačka je stranka u sporu i nju je u svojstvu državljanina BiH izazvao.
“Ta pravna veza u ovom smislu znači da su akcije i akti, te ponašanje gospodina Kristijana Šmita pripisivi upravo Njemačkoj, a ne nekoj međunarodnoj organizaciji koju neko naziva kancelarija visokog predstavnika. Inače, njen sam status je jako sporan u međunarodnom pravu, a da ne kažem da je Savez za implementaciju mira u BiH sa aspekta međunarodnog prava, tijelo koje ne postoji. Znači, nema nikakve kapacitete. Nema šanse da imaju ovlašćenje da imenuju visokog predstavnika, ali čak i ako mogu da ga predlože kao nekog kancelara, ne mogu mu dati legislativna ovlašćenja, to može samo Savjet bezbjednosti, a to nedostaje. Akti gospodina Šmita su pravno urušivi, pravno ništavi, mi samo treba da pokrenemo odgovarajuće postupke da to osporimo na pravno valjan način”, jasan je Dakić.
Postupak pokrenut
On je iznio i teze zbog kojih smatra da Šmit nema zakonodavna ovlašćenja.
“Inicijalna faza postupka jeste da čujemo kontra argumente. Mi imamo naše stavove, mi imamo međunarodno pravo. Svaki ozbiljan pravnik bi nastojao da čuje šta su kontra argumenti druge strane prije formulisanja konkretne pravne akcije. Ja sam pokrenuo aktivnost unutar pravnog sistema Njemačke pri njemačkom parlamentu da se preispita, odnosno, čuje stav saveznog ministarstva, po kom pravnom osnovu oni čine ovo što čine”, navodi Dakić.
Kako kaže, postupak je pokrenut i dobio je formalnu notifikaciju i potvrdu o pokretanju tog postupka.
“Nakon nekog vremena stiglo je i izjašnjenje kancelarije za spoljne poslove o tome po kom osnovu gospodin Šmit ovdje i boravi i djeluje. Odgovor je štur, ali, usmjerava nas, sa našom pravnom akcijom, na jednu pravnu prazninu. Vrlo je vješto. Oni kažu da ne postoji njihova odgovornost, jer postoji odluka PIK-a da on bude visoki predstavnik, te on djeluje u ime te međunarodne organizacije. Ono što možemo da naučimo iz svega toga, jeste da gospodin Kristijan Šmit ne uživa imunitet koji bi mu dao Savjet bezbjednosti”, kategoričan je Dakić.
Dakić je objasnio i to da njegovi akti podliježu sudskim revizijama, prije svega u Njemačkoj i to iz dva razloga.
“Prvi razlog je što je on njen državljanin, a drugi razlog jeste ta efektivna veza između gospodina Šmita i savezne vlade koja mu obezbjeđuje i diplomatski pasoš, i logistiku. Recimo, registarske oznake vozila koje koristi Šmit su njemačke, obezbjeđenje je njemačko, kao i oružje koje nose. Nesporno je da gospodin Kristijan Šmit, djeluje uz podršku Njemačke, što je dovoljno da se njegovi akti pripišu Njemačkoj. Kada čujemo sve argumente, kada čujemo zašto oni sve to rade i koji su pravni razlozi na kojima temelje postupke, dolazi do pokretanja spora pred već identifikovanim nadležnim sudom u Njemačkoj, koji je sa naše strane u potpunosti spremljen. Ostala je predaja u sud. Zašto to još ne radimo? Zato što čekamo da se Ministarstvo i Bundestag izjasne po našem posljednjem dopisu”, jasan je Dakić.
Naveo je da oni mogu da urade dvije stvari, ili da priznaju da smo mi u pravu, što diskvalifikuje gospodina Kristijana Šmita, što povlači usvajanje Dakićevog zahtjeva da se on povuče iz BiH i da se njegovi akti ponište. Kako tvrdi, Savezno ministarstvo čak i nije osporilo da je došlo do kršenja njegovih ljudskih prava što bi trebalo da bude dovoljno da i Bundestag prizna da je u pitanju kršenje ljudskih prava.
“Oni se zapravo kriju iza nepripisivosti njima, njegovih akata, što je potpuno pogrešno. Drugi mogući scenario koji očekujemo jeste da kažu da on ne djeluje u ime Njemačke i da daju argumente za to. Šta god od ovoga da urade, ili će ući u priznanje ili će ući u pravnu grešku i izgubiti spor” kaže Dakić.
Rokovi probijeni
Povratne informacije, kaže Dakić, mogle bi da se očekuje početkom sljedeće nedjelje.
“Ono što je specifično jeste da su rokovi stavljeni više deskriptivno, od četiri do šest nedjelja. Svi ti rokovi su do sada probijeni, iako je napomena da oni nisu striktni. Ja sam sa svoje strane pokrenuo postupak pristupa informacijama da vidim šta su do sada uradili i da daju dokumentaciju u vezi spora, to je što sam uradio formalno”, rekao je gostujući u našoj emisiji.
Pojasnio je da nastoji da neko na terenu provjeri i uzme taj predmet, ali i da je dobio informaciju da bi najkasnije početkom sljedeće nedjelje trebao da ima informaciju iz prve ruke od članova instance koja odlučuje o tome, šta se dešava, gdje je stalo i gdje je zapelo.
“Ako ne bih dobio odgovor u traženom roku, registrovao sam se za jedan javni događaj koji će se desiti početkom juna u Bundestagu i da se pojavim sa pitanjem ‘šta je sa mojim pravom’. Tako da ću otići neposredno kao stranka u postupku. Da vidim, gdje je moj predmet i zašto ne dobijam odluku. Želeći da ovu stvar uradim ozbiljno. Želim da vidim šta je pravna argumentacija da vidim da li će priznati svoju grešku ili će napraviti neku vrstu pravne greške, nekoliko je mogućih varijanti, ali bih ja volio da budemo spremni na adekvatan način”, smatra Dakić.
On ističe da je pravno nuliranje svega jedini ispravan put.
“Nama ovdje nije cilj, bar meni, da ovo pravno pitanje transportujem isključivo u političku sferu. Čak i da napravimo maksimalan politički rezultat, mi ne mijenjamo pravne činjenice na terenu, ostaje Šmit, ostaju njegovi zakoni koje je donio, ostaju postupci koji se vode po osnovu njegovih akata. Zato, smatram, najbolji je put ići na pravno nuliranje svega navedenog”, naglasio je Dakić.