Amerikanci će sutra izaći na birališta kako bi izabrali novog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, ali će glasati i za članove Kongresa, koji igraju ključnu ulogu u donošenju zakona.
Pobjednik će četiri godine služiti u Bijeloj kući, počev od januara 2025. godine.
Predsjednik ima ovlašćenje da samostalno donosi neke zakone, ali uglavnom mora da sarađuje sa Kongresom kad je riječ o usvajanju zakona.
Na svjetskoj sceni, on ima značajnu slobodu da predstavlja zemlju u inostranstvu i da vodi spoljnu politiku, navodi Bi-Bi-Si (BBC).
Dvije glavne stranke nominuju predsjedničke kandidate, koji su prethodno izabrani na stranačkim predizborima.
Bivši predsjednik SAD Donald Tramp dobio je podršku svoje Republikanske stranke sa ogromnom prednošću u odnosu na stranačke rivale.
Postao je zvanični republikanski kandidat na partijskoj konvenciji u Milvokiju.
Tramp je za svog potpredsjednika izabrao senatora iz Ohaja, DŽej Di Vensa.
Potpredsjednica SAD Kamala Haris pridružila se trci za Bijelu kuću nakon što je aktuelni predsjednik DŽozef Bajden od nje odustao, a u redovima demokrata ona nije imala protivkandidate.
Njen potpredsjednik je guverner Minesote Tim Valc.
Pobjednik predsedničkih izbora u SAD nije osoba koja dobije najviše glasova širom zemlje. Svaka od 50 država država ima određeni broj glasova takozvanog elektorskog koledža, djelimično zasnovanog na broju stanovnika.
Elektora ima ukupno 538, a pobjednik je kandidat koji osvoji 270 ili više elektorskih glasova. Sve države, izuzev dvije, imaju pravilo da pobjednik uzima sve elektorske glasove.
Većina država se u velikoj mjeri naginje ka jednoj ili drugoj strani, tako da je fokus obično na desetak država u kojima bi bilo koji od kandidata mogao da pobijedi. One su poznate kao neodlučne ili “sving” države.
Moguće je da kandidat osvoji najviše glasova na nacionalnom nivou, kao što je to bio slučaj sa Hilari Klinton 2016. godine, ali da ipak bude poražen.
Većina američkih državljana od 18 ili više godina starosti imaju pravo glasa na predsjedničkim izborima.
Sve države osim Sjeverne Dakote zahtijevaju od ljudi da se registruju kako bi mogli da glasaju.
Svaka država ima svoj proces registracije birača i rok do kada oni moraju da se registruju.
Rano glasanje u nekim državama, uključujući ključne države DŽordžiju i Severnu Karolinu, već je u toku.
Birači će sutra, takođe, birati nove članove Kongresa – doma u kojem se usvajaju zakoni.
Bira se svih 435 poslanika donjeg doma – Predstavničkog doma Kongresa, čiji je mandat dvije godine, kao i 35 od stotinu članova gornjeg doma, Senata, za šestogodišnji mandat.
Republikanci trenutno kontrolišu Predstavnički dom, koji inicira planove potrošnje.
Demokrate kontrolišu Senat, koji glasa o ključnim imenovanjima u vladi.
Ova dva doma donose zakone i mogu kontrolisati planove Bijele kuće ukoliko se stranka koja kontroliše bilo koji od dva doma ne slaže sa predsjednikom.
Obično se pobjednik proglašava u noći izbora, ali je 2020. godine bilo potrebno nekoliko dana da se prebroje svi glasovi.
Period nakon izbora je poznat kao tranzicija, u slučaju da dođe do promjene predsjednika.
Novoj administraciji to daje vremena da imenuje ministre u kabinetu i napravi planove za novi mandat.
Predsjednik zvanično polaže zakletvu u januaru na ceremoniji poznatoj kao inauguracija, koja se održava na stepenicama zdanja Kapitola u Vašingtonu.