Protiv Kristijana Šmita u Njemačkoj je pokrenut postupak zbog kršenja ljudskih prava koji će, ukoliko pozitivno završi po apelanta, diskreditovati ovog njemačkog diplomatu, izjavio je profesor međunarodnog prava Dragan Dakić.
“Samim tim i sve što je radio u prethodnom periodu bilo bi poništeno”, rekao je Dakić.
Dakić je za “Glas Srpske” rekao da stoji iza ovog zahtjeva pokrenutog pred njemačkim Ombudsmanom za ljudska prava, koji se nalazi pri Bundestagu i bavi se preispitivanjem kršenja ljudskih prava od svojih državljana i diplomata, te dodao da postupak i dalje traje iako su prekršili sve predviđene rokove za donošenje odluke.
“Kako su me obavijestili, do kašnjenja je došlo zbog kompleksnosti predmeta, zbog čega su odlučili da čitavu stvar odmah predaju na drugostepeno odlučivanje, odnosno o njoj će se izjasniti njemački Bundestag”, istakao je Dakić.
On je naveo da je u tužbenom zahtjevu tražio da povuku Šmita iz BiH, a da prije toga ponište sva akta koje je donio.
“Zatražio sam i da bude konstatovano da su moja ljudska prava bila ugrožena. Ako su ona bila ugrožena, onda su i svih ostalih koji žive u BiH. Vidjećemo šta će na kraju biti”, rekao je Dakić.
Dakić je ocijenio da Šmitvo slanje izvještaja o stanju u BiH Savjetu bezbjednosti UN predstavlja još jedan njegov pokušaj da se u očima međunarodne javnosti legitimiše kao visoki predstavnik, a kako bi odgovornost za svoje dosadašnje aktivnosti pripisao međunarodnoj zajednici, a ne državi BiH ili NJemačkoj.
“Jedan od tri načina da nešto bude pripisivo međunarodnoj zajednici, konkretno UN, jeste da prvo postoji mandat Savjeta bezbjednosti, što u njegovom slučaju nije ispunjeno. Drugi način je da redovno izvještava Savjet bezbjednosti UN, što Šmit pokušava da nadomjesti. I treći da ovo tijelo verifikuje njegova akta. Od svih ovih elemenata Šmit pokušava iskoristiti ovaj drugi”, naglasio je Dakić.
Govoreći o pitanju imovine, on je naveo da imovina ne može biti sporna, jer pripada entitetima, kao i da centralizacija koja se pokušava sprovesti, a što podrazumijeva da se i imovina prevede na zajednički nivo, nije u duhu, a ni po slovu Dejtonskog sporazuma.
“Ono što Šmit trenutno radi suprotno je međunarodnom pravu, nedozvoljeno i ništavno”, naglasio je Dakić.
On je istakao da je i neozbiljno tvrditi da vlasti Republike Srpske “rade na secesionizmu” jer to “nije zasnovano na materijalnim aktima”.
“Smatram da izvještaji o napretku BiH na evropskom putu, treba da budu utemeljeni na materijalnim dokazima o tome šta to naše vlasti rade. A smatram da rade mnogo na usklađivanju pravnog poretka Republike Srpske, odnosno BiH, sa pravnim tekovinama EU”, ocijenio je Dakić.
Prema njegovim riječima, sudski postupak protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika je pravni, ali u isto vrijeme politički motivisan.
“On se trenutno vodi samo na domaćem nivou i presuda je odavno napisana. Da ima nekog prava do ovog postupka nikada ne bi ni došlo. To znači da pravo nije jedini okvir i motiv zbog kojeg se on vodi. Samim tim ograničavati ovu borbu, samo na ovu arenu, domaću, nije nikako dobro. Potrebno je pokrenuti postupke i pred međunarodnim sudovima”, rekao je Dakić.
