Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić u videointervjuu za Klix.ba govorio je o najaktuelnijim političkim temama, poput previranja u Mostaru, Izbornog zakona, očekivanjima od Joea Bidena, novog visokog predstavnika i drugim pitanjima.
Šta Joe Biden i nova američka administracija mogu učiniti za BiH?
“S obzirom da je riječ o jednoj od najmoćnijih funkcija na planeti, može sve, ali ne trebamo mi pretjerivati u našim očekivanjima. Ja razumijem da javnost sada očekuje neko čudo od nove administracije, ali moramo biti realni. Njima je prioritet naravno pandemija, podijeljeno društvo u SAD-u, odnosi sa Kinom, Iranom EU. E, tu vjerovatno postoji negdje prostor i za BiH. Ja vjerujem da mi imamo prijatelje koje treba zainteresovati i očekivati podršku nekoj novoj BiH, ali da će doći neko ovdje da radi posao za nas, to je iluzorno.
Politiku prema BiH treba posmatrati i kroz odnos SAD-a i EU, jer ti odnosi nisu najidealniji. Evropska unija ima jedan put, gdje NATO put guraju nekako ustranu, dok SAD, Velika Britanija i dio zemalja EU to gleda kroz prizmu euro-atlanskih integracija, kao nešto što ide zajedno. Ja ne vjerujem da će se u narednim mjesecima nešto spektakularno desiti u BiH kada je u pitanju američki angažman, ali vjerujem u pozitivne promjene krajem ove ili početkom iduće godine.
O modifikovanom aprilskom paketu
Niko od stranaca neće rješavati naše probleme. Hoće nam pomoći i u tom kontekstu je trebalo posmatrati Aprilski paket i uzmicanje američke administracije. Mislim da sada neće proći stavljanje na dnevni red nekog modifikovanog Aprilskog paketa reformi jer je suviše otpora iz RS-a. Te 2006. ste imali saglasnost iz tog entiteta, ali sada ni vlast ni opozicija na to ne pristaju. Sada to možete stavljati na dnevni red, ali neće proći. Mi smo tada propustili veliku šansu, a historija nije baš milosrdna prema ljudima da će vam dati drugu šansu, kada jednu propustite.
Da li novi visoki predstavnik BiH može donijeti nešto novo, a što nije mogao Valentin Inzko?
Svaki visoki predstavnik, na osnovu ovlaštenja koje ima može povući potez, ali je pitanje kako će se to odraziti na njega. I Inzko može sada povući brojne poteze, ne morate imati saglasnost PIC-a (Vijeće za implementaciju mira). Pa Rusija je godinama izdvajala svoje mišljenje. Pitanje je samo kolika podrška postoji na drugoj strani, da li su SAD, druge članice EU, Turska spremne dati podršku.
Mislim da kandidaturom Christiana Schmidta Njemačka pokušava preuzeti aktivniju ulogu, ne samo u BiH već i u regiji. Njemačka vanjska politika nije sklona naglim potezima. Mislim da je mogući cilj da je kandidatura Schmidta zamišljena kao prelazno rješenje za gašenje OHR-a ili njegovo postepeno izmještanje iz BiH, jer ima i takvih priča. To izmještanje bi vodilo ka tome da je funkcija visokog predstavnika besmislena.
O izmjenama Izbornog zakona: Biti ili ne biti
Priča o izbornom zakonu ima dva segmenta. Jedan su tehničke izmjene, način glasanja, brojanja glasova, uvođenje tehničkih sredstava i tako dalje. Ipak, važniji je ovaj drugi, politički segment. Politika HDZ-a uz podršku Zagreba pokušava izmjenama Izbornog zakona zaobići Ustav BiH. Cilj je da naprave čiste etničke jedinice kako bi se realizovalo ono što je politika HDZ-a, a to je da svako glasa za svog.
O pritiscima Zagreba i Beograda
Iz Beograda ti pritisci nisu direktni, on imaju svoje druge ciljeve,a to je Republika Srpska. Kada je pak riječ o Zagrebu tu imamo agresivan stav koji prelazi sve granice ne samo diplomatskog ponašanja, nego i lijepog ukusa. Taj stav ima i predsjednik Zoran Milanović. Zagreb se dakle direktno miješa u unutrašnja pitanja BiH, što je neprihvatljivo u diplomatiji. Cilj im je da maksimalno osnaže svoju filijalu ovdje, a to je HDZ čime žele kontrolu BiH što je u skladu i sa ratnim planovima koji su nekada ovdje bili. Ova struktura vlasti u Zagrebu očito neće odustati od toga.
Da li će Bakir Izetbegović ostati čvrst u svojim stavovima, vidjet ćemo. On mene uvjerava da hoće. Jer ako Izetbegović promijeni tu politiku, sa bilo kakvim objašnjenjem, da on misli da to tako treba, da je pod pritiskom stranaca i slično, prevarit će sve, prevarit će BiH. Onda se otvaraju mnoga pitanja, kakva je ova zemlja, postajemo li podijeljeno društvo po etničkim normama ili ne.
Dragan Čović i konstitutivnost i legitimno predstavljanje: Građansko i etničko?
Ja savjetujem gospodinu Čoviću da ako misli da je ugrožena konstitutivnost, odnosno ako misli da su Hrvati ugroženi, kako on to voli reći, neka se obrati sudu u Strazburu. Neka ide putem kojim su išli i Sejdić i Finci i Zornić i drugi. To je moja zvanična poruka njemu. Pa ako mu Strazbur, sud za ljudska prava kaže da je on u pravu, nemamo onda šta komentarisati. Ali on to neće uraditi, jer ne može dobiti takvu odluku u Strazburu niti može dobiti podršku. Jer sve ono što on traži kosi se sa konceptom osnovnih ljudskih prava pojedinaca jer je cijela Evropa postavljena na tom temelju.
BiH mora ići putem građanske države, sviđalo se to nekome ili ne. Priča o građanskoj državi se ne sudara sa pričom o pravima Hrvata, Srba ili Bošnjaka nego se čak proširuje, samo što me ne štitite više kao člana kolektiva, već kao pojedinca. Ali onda gubite moć i privilegije kojima plašite građane, odnosno pripadnike svoje etničke skupine da su mu svi drugi neprijatelji i tako dalje.
Mostar i izbor gradonačelnika: Gdje je kompromis?
Prvo, ne znam šta je gospodinu Inzku trebalo da se sada petlja u ovaj proces jer su vijećnici većinski odlučili kako će glasati. On zna da je tajnost pokrivač za mnoge mutne radnje, kupovanja glasova… Trebao je ispoštovati odluku Gradskog vijeća.
Mislim da će se priča u Mostaru završiti na relaciji SDA – HDZ. Koliko vidim Bh. bloku odgovara da ispadnu iz kombinacije o formiranju vlasti i da sve prepuste drugima. Tako će biti i “vuk sit i ovce na broju”. Ne smatram da je neki dogovor ranije postojao, ali SDA i HDZ su stari partneri i dobro se razumiju. Ne vjerujem da će doći do neke trgovine i povezivanja Mostara sa Izbornim zakonom. Suštinski sada se zauzimaju pozicije kako bi se onog drugog optužilo za izdaju.
O priznanju Kosova
Cilj te priče je bio pokazati i Kosovu i Kosovarima da postoje ljudi u BiH koji neće pristati da se odnos prema Kosovu kroji u Beogradu. Naša zemlja ima daleko rigidniji stav kada je u pitanju kretanje građana na relaciji Kosovo – BiH od same Srbije. To je neprihvatljivo. To je bila poruka Kosovu da nas ima mnogo više u BiH koji smatramo da je Kosovo, sviđalo se to nekome ili ne, nezavisna država. Priznat ćemo ga kada po Ustavu ispunimo sve elemente. Na kraju, zatezanjem odnosa s Kosovom mi smo gubili i to na trgovinskoj razmjeni.
Vodi li se protiv BiH hibridni rat?
Vodi se rat o tome ko će ovdje donositi ključne odluke. Imate puno pomagača u BiH za takvu vrstu aktivnosti. Političke odluke o budućnosti ove zemlje se trebaju donositi u BiH. Ova zemlja ne treba biti rob velikodržavnih projekata koji su nas u crno zavili. Neki sada pokušavaju, političkim sredstvima poklopiti BiH i postati oni koji se pitaju gdje će ova zemlja ići. Naš jedini put samo može biti euro-atlanski. Jer je tamo dobro. Evo, kada kažete javnosti u RS-u da je neprirodno da su protiv takvog puta. Nema logike da ste protiv takvog puta jer to donosi mir i stabilnost. Ko je normalan protiv toga. I kada im kažeš, dobro, toliko se zaklinjete u tu Rusiju, nećete u NATO pa odbijate nekada i EU treba im postaviti slijedeće pitanje. Odlaze vam ljudi, pa gdje vam idu, u Rusiju sigurno ne, već idu u zemlje NATO-a i EU. To je banalna mjera gdje je bolje.
O Predsjedništvu i PISA testiranju
Apsurdno je da ja nikada nisam uspio shvatiti šta je suština protivljenja Republike Srpske, šta im smeta. Primjedba je bila da treba obezbijediti veću vidljivost RS-a u tom testiranju. Rekao sam im, uđite u testiranje i vidjet ćete da možete izvući rezultate na nivou škole, a ne entiteta. Nema racionalnog razloga da to odbijate. Nekada imam osjećaj da ljudi odbijaju nešto, a nisu ni pročitali šta odbijaju.
Međutim, sada radimo na nečemu i da taj problem sa PISA testiranjem prevaziđemo. Imamo pomak i očekujem da to uskoro riješimo.
(Klix)