Ukrajina danas obilježava 1.000 dana od početka ruske invazije punog opsega, s umornim snagama koje se bore na brojnim frontovima i svakodnevnim ruskim napadima dronovima i projektilima dok se zvaničnici pripremaju na povratak Donalda Trampa u Bijelu kuću u januaru.
Kao podsticaj za napadnutu zemlju američki predsjednik Džoe Bajden dao je zeleno svjetlo za korištenje američkih projektila protiv ciljeva dublje unutar Rusije, potencijalno ograničavajući njene mogućnosti za pokretanje napada i snabdijevanje fronta. Ali, dramatična promjena u politici mogla bi se revidirati kada se Tramp vrati u Bijelu kuću, a vojni analitičari upozoravaju da to samo po sebi neće biti dovoljno da promijeni tok 33-mjesečnog rata.
Moskva i Kijev pokušavaju poboljšati pozicije uoči pregovora
Vojni gubici su katastrofalni iako ostaju strogo čuvana tajna. Javne zapadne procjene temeljene na obavještajnim izvještajima uveliko variraju, ali većina govori o stotinama hiljada ubijenih ili ranjenih na obje strane.
Povratak Trampa, koji je obećao da će brzo prekinuti borbe, dovodi u pitanje budućnost američke vojne pomoći i ujedinjenog zapadnog fronta protiv Putina te povećava izglede za razgovore o okončanju rata. Nakon američkog odobrenja korištenja dalekometnog oružja osjećaj eskalacije je opipljiv dok Moskva i Kijev pokušavaju poboljšati svoje pozicije na bojnom polju uoči bilo kakvih pregovora.
Već pojačana iranskim bespilotnim letjelicama te sjevernokorejskim artiljerijskim granatama i balističkim projektilima, Rusija je sada rasporedila 11.000 sjevernokorejskih vojnika, od kojih su se neki, kaže Kijev, sukobili s ukrajinskim snagama koje su zauzele dio ruske regije Kursk.
Visoki kijevski zvaničnik rekao je da Pjongjang ima kapacitet poslati 100.000 vojnika. Neke od najboljih snaga Ukrajine pokušavaju zadržati taj mali komad ruske teritorije, zauzet u avgustu, kao adut za pregovaranje.
Napadi na ukrajinski elektroenergetski sistem
Kijev kaže da je Rusija tamo sakupila 50.000 vojnika, dok snage Kremlja takođe ostvaruju najbrže uspjehe na istoku Ukrajine od 2022 – te pojačavaju pritisak i na sjeveroistoku i jugoistoku.
S približavanjem zime, Moskva je u nedjelju ponovo izvršila vazdušni napad na ukrajinski elektroenergetski sistem, ispalivši 120 projektila i lansiravši 90 bespilotnih letjelica u najvećem vazdušnom napadu od avgusta. Uz odobrenje SAD Ukrajini da napada vojne ciljeve unutar Rusije oružjem koje je isporučila Amerika, spoljna finansijska pomoć i pomoć u oružju takođe ostaju vitalne.
Uprkos dvije uzastopne godine umjerenog rasta ukrajinska privreda još je na samo 78 posto u odnosu na razdoblje prije invazije, pri čemu se BDP smanjio za trećinu 2022. Nekoć divovske ukrajinske industrije čelika i žitarica su drastično smanjene. Promatračka misija UN-a za ljudska prava potvrdila je smrt 11.743 ukrajinska civila iako neki zvaničnici iz Kijeva vjeruju da je broj mnogo veći.
Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je prošle sedmice da Ukrajina mora dati sve od sebe da okonča rat sljedeće godine diplomatskim sredstvima. Ali, odlučno je prekinuo svaki razgovor o prekidu vatre prije nego što se Ukrajini pruže odgovarajuće bezbjednosne garancije.
Šolc prošle sedmice nazvao Putina
Kremlj je rekao da njegovi ratni ciljevi ostaju nepromijenjeni otkako je Putin u junu izjavio da Ukrajina mora odustati od ambicija da se pridruži NATO-u i da se mora povući iz četiri ukrajinske regije koje njegove snage djelimično kontrolišu, što je sve jednako kapitulaciji Kijeva.
More ukrajinskih zastavica koje odaju počast mrtvima sada zauzimaju ugao Trga nezavisnosti u Kijevu, nekadašnjeg centra masovnih proevropskih protesta koji su 2014. svrgnuli s vlasti ukrajinskog predsjednika koji je tada imao podršku Moskve.
Rusija je odgovorila na proteste zauzimanjem ukrajinskog crnomorskog poluostrva Krim i podržavanjem paravojne pobune na istoku, koja je ubila 14.000 ljudi prije nego što su dvije serije pregovora u takozvanom Minskom formatu zaustavile borbe s Kijevom.
Nakon što je njemački kancelar Olaf Šolc nazvao Putina u petak prvi put u gotovo dvije godine, Zelenski je rekao da je taj potez smanjio izolaciju ruskog čelnika. Takođe se izjasnio protiv ideje obnove pregovora u formatu Minska. “Želimo naglasiti, neće biti ‘Minska 3’, ono što nam treba je pravi mir”, rekao je.
(Agencije)
