Teško da će članice NATO-a zvanično poslati svoje vojne kontingente u Ukrajinu, jer bi to označilo direktan sukob s Rusijom. To bi mogao biti novi ‘ukrajinski Vijetnam’ za njih. Ipak, ne isključuje se mogućnost da bi mogle da pošalju privatne vojne kompanije, ocjenjuju ruski eksperti.
Potvrda tome su pisanja francuskih medija koji navode da evropske zemlje ponovo diskutuju o mogućem slanju trupa ili pripadnika privatnih vojnih kompanija u Ukrajinu.
Kako se ističe, to je povezano sa potencijalnim odbijanjem SAD da pruže podršku Ukrajini, nakon što Donald Trump stupi na dužnost predsjednika Sjedinjenih Država 20. januara 2025. godine. Po svemu sudeći, tajne pregovore vode Francuska i Velika Britanija, a francuski „Mondo“ tvrdi da su razgovori na tu temu nastavljeni nakon posjete britanskog premijera Kira Starmera Francuskoj 11. novembra. Istovremeno, brojne zemlje EU protive se ovim planovima, koje je prvi promovisao francuski predsjednik Emanuel Macron tokom sastanka saveznika Ukrajine u Parizu u februaru ove godine.
„Takav scenario je sasvim moguć i vjerovatno će se to i dogoditi, jer će se Trump najvjerovatnije koncentrisati na obuzdavanje Kine, pošto je Kina njegov glavni geopolitički protivnik. Zbog toga bi obim američke pomoći Ukrajini mogao da se smanji. Međutim, sav težak teret, svo finansijsko breme podrške Ukrajini i jačanje pritiska na Rusiju vjerovatno će pasti na evropska pleća… To što Amerikanci smanjuju svoju aktivnost u Ukrajini i što će se fokusirati na Kinu znači da će Ukrajinu sada preuzeti Evropa. Dakle, to je prilično realno“, kaže ruski vojni ekspert Konstantin Blohin.
Blohin ocenjuje da će, najvjerovatnije, biti nastavljeno sa slanjem plaćenika, iako se u Ukrajini još odavno nalaze strani plaćenici, zapadni savjetnici i instruktori, bez kojih bi, između ostalog, bilo nemoguće koristiti oružje dugog dometa zapadne proizvodnje.
Rusko Ministarstvo odbrane Rusije redovno izvještava o uništavanju plaćenika iz Sjedinjenih Država, Velike Britanije, Gruzije, Poljske, Francuske, Njemačke i drugih zemalja i navodi mjesta gdje su koncentrisani stranci koji se bore na strani Kijeva.
Prema ranijim podacima tog resora, tokom sukoba u Ukrajini je ukupno stiglo više od 13 hiljada stranih plaćenika da učestvuju u borbama na strani kijvskog režima, ali je oko šest hiljada militanata već eliminisano.
„Teško da će poslati zvanične vojne kontingente u Ukrajinu, ali plaćenike, svakako, mogu. Slaće ih vjerovatno rusofobne zemlje, kao što su Francuska, Engleska, možda Skandinavija, a također i zemlje Baltika mogu poslati nešto malo boraca, kao i Poljaci. Ko se protivi tome? Protiv je uglavnom južna Evropa, iako mislim da će i na njih biti vršen pritisak da pošalju određeni broj. Dakle, sasvim je moguće da će baš ovakav scenario biti”, ocjenjuje ekspert.
Prijedlog o slanju trupa u Ukrajinu mjesecima stoji na stolu
Francuski mediji navode da u ovom trenutku nema zvanične dozvole francuskih vlasti za slanje trupa ili pripadnika privatnih vojnih kompanija u Ukrajinu, ali su već mjesecima odgovarajući prijedlozi „na stolu“.
Teško je procijeniti koliko bi eventualno plaćenika evropske zemlje mogle da pošalju u Ukrajinu ako takva odluka bude potvrđena, kaže Blohin.
„Teško je reći brojke, ali sigurno je da ljudski potencijal zapadnih zemalja premašuje ruski. Na Zapadu živi oko milijardu ljudi, dok Rusija ima 150 miliona. Dakle, ako se Zapad odluči na to, mogu poslati veliki broj ljudi. Međutim, pitanje je da li će te zemlje biti spremne da idu na takve žrtve, jer kada kovčezi sa plaćenicima počnu da se vraćaju u te zemlje, te države će morati da se sa tim suoče. Između ostalog, na Zapadu se veoma obazrivo odnose prema broju žrtava, pa bi to moglo izazvati nestabilnost u tim zemljama. Zato prvo mora da se donese politička odluka, a zatim da se ‘ispipa teren’ slanjem određenog broja plaćenika. Ako pretrpe velike žrtve i počnu da odbijaju odlazak, onda će vjerovatno biti stavljena tačka na to“, smatra ekspert.
Od početka ruske specijalne operacije, Macron je jedan od najglasnijih zagovornika podrške Ukrajini i izjavljivao je da postoji mogućnost kopnene operacije protiv ruske vojske „ukoliko zahtjev stigne od Kijeva i u slučaju ruskog probijanja fronta“. Njegovu ideju je podržalo nekoliko zemalja Evropske unije, ali ima i glasnih protivnika.
Ruski eksperti ocjenjuju da u Evropi odavno nema jedinstva i uvjereni su da ni Njemačka, ni Češka, a još manje Slovačka i Mađarska neće podržati ovu inicijativu.
Kakav će biti odgovor Rusije
Rusija će svakako dati snažan odgovor ako dođe do takvog razvoja događaja i evropske zemlje pošalju svoju vojsku ili pripadnike privatnih vojnih kompanija u Ukrajinu, kaže Blohin.
„Vjerovatno će to označiti pojačavanje ruske vojne aktivnosti. Rusija će nastaviti da sprovodi specijalnu vojnu operaciju i to beskompromisno, odlučno, uz korišćenje najnovijih tehnoloških inovacija, kao što je ‘orešnik’. Ta raketa nije bila tek-tako demonstrirana. Rusija je spremna na sve. Jasno je da neće mijenjati svoj pravac i svoju spoljnu politiku”, dodao je on.
Na pitanje koje još alternative vojne pomoći Evropa razmatra za Ukrajinu, ako Sjedinjene Države, dolaskom Trumpa u Bijelu kuću, povuku podršku, Blohin kaže:
„Ukrajina će sigurno dobijati manju pomoć, značajno manju nego ranije. Biće to, pre svega, nastavak antiruske politike, pojačanje sankcija, jačanje NATO-a, ali podrška Ukrajini će biti mnogo skromnija i neće biti paketa pomoći kao što su ih dobijali od Bidenove administracije. Zbog toga će sve biti skromnije. Takođe, zavisiće i od mogućih ukrajinskih pobjeda“, zaključio je ekspert.
Kremlj je ranije upozorio da bi direktan sukob između alijanse i Rusije bio neizbježan, ukoliko NATO pošalje vojsku u Ukrajini. Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije izjavio da direktno učešće zapadnih zemalja u ukrajinskom sukobu mijenja njegovu suštinu, a da će Rusija biti prinuđena da donosi odluke na osnovu prijetnji koje su joj tako stvorene.
