Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH je u tihoj blokadi s obzirom na činjenicu da je samo u posljednje vrijeme, i to usljed nepostojanja kvoruma, prekinuto nekoliko sjednica zaredom zbog čega pojedinci iz bošnjačkog bloka prizivaju Kristijana Šmita da iskoristi takozvana bonska ovlašćenja i promijeni pravila rada u tom tijelu. Međutim, izvjesno je da od toga neće biti ništa, jer je i on priznao da ne smije da dira u Ustav BiH, piše Glas Srpske.
U članu četiri Ustava BiH, koji se odnosi na Parlamentarnu skupštinu BiH, piše da je čine Dom naroda i Predstavnički dom. U Domu naroda, naime, sjedi 15 delegata. Dvije trećine su delegati iz FBiH – po pet u klubu Hrvata i klubu Bošnjaka, dok preostalih pet iz reda srpskog naroda bira Narodna skupština Srpske.
– Devet članova Doma naroda sačinjava kvorum, pod uslovom da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska delegata – precizirano je u Ustavu BiH.
To pravilo se posljednjih mjeseci predstavlja kao problem, naročito od tvrdnji da većinu u Domu naroda nemaju više oni koji su formirali vlast na nivou BiH poslije izbora 2022, već “osmorka”. Pravila rada Doma naroda, koja su i ustavna kategorija, su vraćena u fokus nakon promjene partnera u vlasti i nastojanja da sa mjesta predsjedavajućeg Doma naroda bude smijenjen Nikola Špirić (SNSD) i da bude završen postupak razrješenja ministara iz te stranke u Savjetu ministara Staša Košarac i Srđan Amidžić, koja je potvrđena prije izvjesnog vremena u Predstavničkom domu.
To još nije potvrđeno jer su upravo kadrovi SNSD-a na tri od pet pozicija u Klubu Srba (Nikola Špirić, Radovan Kovačević i Sredoje Nović) čime drže kvorum u svojim rukama, odnosno ako ih nema na mjestima nije moguće ni početi, odnosno nastaviti sjednici čak i ako su tu Želimir Nešković (SDS) i Nenad Vuković (PDP) koji i tvrde da je nova većina očigledna. Tu moć ima i HDZ u Klubu Hrvata jer i oni imaju tri delegata među kojima su Marina Pendeš, Dragan Čović i Zdenko Ćosić, a u Klubu su još Ilija Cvitanović (HDZ 1990) i Zlatko Miletić (ZNG).
Šarolika slika je i u bošnjačkom Klubu. Tu su Šefik DŽaferović i Safet Softić iz SDA, DŽemal Smajić iz SBiH, DŽenan Đonlagić iz DF-a te Kemal Ademović iz NiP-a kao jedini kadar iz bošnjačkih partija koje čine vlast.
Na posljednjim sjednicama delegati iz sva tri kluba, svako iz svojih razloga, je napuštanjem sjednica u određenim momentima rušio kvorum, te je sve češće prizivan Šmit da reaguje, odnosno da nametanjem odluke, u smislu da smanji broj ruku za kvorum, odblokira rad Doma i omogući prolaz odluka koje su na čekanju ili čak da završi postupak smjena.
Najglasniji u tome su u SDA. Sa posljednje sjednice Glavnog odbora dali su punu podršku bošnjačkim i drugim delegatima “koji ne dozvoljavaju flagrantno kršenje i zloupotrebu Poslovnika od strane Špirića i Čovića”.
– Pozivamo visokog predstavnika da smijeni Špirića – piše u zaključcima.
Šmitovu intervenciju tražio je nedavno i lider SDP-a Nermin Nikšić dok je Đonlagić iz DF-a podvukao da visoki predstavnik nema mandat da mijenja Ustav BiH, podsjećajući da je to potvrdio i Šmit u septembru 2022.
– Kao visoki predstavnik ne mogu mijenjati Dejtonski sporazum i Ustav BiH. Ustav može mijenjati jedino Parlament BiH, koji biraju građani ove zemlje i donijeti izmjene koje su u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava – rekao je tada Šmit, a prenijeli mediji.
To je potvrdio i tokom gostovanja u emisiji na jednoj federalnoj televiziji u petak uveče, riječima da ne bi rekao da će bilo koga otpuštati s funkcije, ali da mora vršiti pritisak da institucije rade te da je kvorum od tri delegata “zacrtan u državnom Ustavu” i da to mora tumačiti na način da to ne može mijenjati.
Pravnik iz Sarajeva Damir Sakić za “Glas” naglašava da je kvorum ustavna kategorija i da je u vrijeme prvog visokog predstavnika Karla Bilta utvrđeno, a u mandatu Pedija Ešdauna potvrđeno da oni nemaju nadležnost da amandiraju Ustav BiH.
– Šmit je potvrdio da njegovim odlukama neće biti razrješenja nosilaca javnih funkcija, a što je u kontekstu Doma gotovo sigurno najbolja odluka. Posljedice bi bile nesagledive, demokratski i politički neprihvatljive, a opozicija, ako bi ih prihvatila, politički bi završila – ocijenio je Sakić koji je saglasan sa tvrdnjama iz Srpske da Šmit nije legalni visoki predstavnik.
Smatra i da je indikativno da Šmit suflira bošnjačkom bloku “trojka” da kad su bez političkog i demokratskog kapaciteta ušli u proces smjene SNSD-a iz vlasti, uz tvrdnju da imaju većinu i da će SNSD “bagerom zgrnuti” i “gumicom obrisati”, to sada i završe.
– Visoki predstavnici, bez obzira na to koliko je “trojki” potrebno, ne mogu amandirati Ustav BiH. Ne mogu oni amandirati niti entitetske ustave, ali to je drugo pitanje – zaključio je Sakić.
Poslovnik
Damir Sakić je podvukao da nije moguće promijeniti Poslovnik Doma naroda ili njime odrediti novi kvorum ako prethodno ne bude promijenjen Ustav.
– Tu nema dileme, a sve i da visoki predstavnik donese odluku o smjenama, stvar bi se morala vratiti u Narodnu skupštinu Srpske i siguran sam da tri naredna delegata sa liste ne bi preuzela mandat – istakao
