U Banjaluci možete platiti kafu bitkoinom, a vrlo vjerovatno ćete uskoro moći kupiti i stan za kriptovalutu, bar ako je vjerovati najavama i trenutnom stanju na tržištu ”kripto-finansija” u Republici Srpskoj i BiH.
Najnoviji proizvod lansirala je banjalučka berza kriptovaluta “BCX “. Radi se o aplikaciji ”Lova.ba” koja korisniku omogućava da plati račun pomoću QR koda kriptovalutama na više mjesta.
Naravno, prethodno je potrebno da imate novčanik u kojem su kriptovalute, ali i običan novac na računu.
Nikola Klak iz BCX-a za Mondo kaže da je ova mobilna aplikacija za plaćanje vezana za BCX i plaćanje kriptom je samo jedna od opcija. Opisao je kako funkcioniše.
“Imamo potpisano već nekoliko ugovora sa preduzećima u uslužnim djelatnostima. Oni koji primaju tu uplatu nemaju nikakve veze sa kriptovalutama. Kad kažeš: hoću da platim aplikacijom, prinesu QR kod, telefonom slikaš kod i dobiješ iznos koji treba platiti. Može markama, bitkoinima ili bilo kojom drugom kriptovalutom koju imaš u digitalnom novčaniku. U pozadini BCX mijenja tu kriptovalutu za KM i onda ti ustvari markama plaćaš to šta god da si naručio. Aplikacija omogućava i slanje novca između korisnika, pokušaćemo da omogućimo i plaćanje parkinga”.
Stan za bitkoin
Iako za sad nemamo saznanja o tome da se nekretnine u RS prodaju za kriptovalute – kao što se već događa ponegdje u regiji (u Crnoj Gori npr.) – naš sagovornik kaže da će i to biti moguće kada se pomenuta aplikacija ”instalira” u neko preduzeće za nekretnine.
Objašnjava da se kod nas sva plaćanja vrše u konvertibilnim markama kao jedinom zakonitom sredstvu plaćanja i cijena je uvijek izražena u KM, ali plaćanje se može vršiti bilo čim, pa između ostalog i kriptovalutama odnosno bitkoinima.
“Dakle u teoriji se može kupiti stan, nema nikakvih problema, ali u praksi…sve zavisi. Gledajući sa knjigovodstvene strane svaka transakcija se mora obrađivati knjigovodstveno, a kriptovalute su tu nepoznanica, ali to je finansijski instrument koji ima svoje mjesto, pa je odgovarajuće knjiženje moguće. Pojednostavljeno: svako može da proda bilo šta, za šta god on hoće. Ono što je bitno je da je cijena uvijek izražena u KM i da je KM osnova za bilo kakvu transakciju”, zaključuje on.
Nije proteklo mnogo vremena otkad smo o kriptovalutama pisali kao o nepoznatoj zavrzlami kompjuterskih gikova i internet fundamentalista. U međuvremenu su se stvari promijenile toliko da su se ljudima promijenili i životi.
Ovdje već ima ljudi koji su stekli milionsko bogatstvo u kriptovalutama ili prometovali milionske iznose na berzama.
Mnoge firme se ozbiljno bave “rudarenjem”, imaju opremu i prostor, zapošljavaju ljude, plaćaju plate, porez i zarađuju.
Grujić: Anonimnost je prednost i mana kriptovaluta
Ekonomista iz Banjaluke, Miloš Grujić, i sam zainteresovan i upućen u svijet kriptovaluta kaže da su kriptovalute i tehnologija koja stoji iza njih, prije svega blokčejn, postali skoro pa uobičajen način plaćanja i u svijetu, pogotovo na internetu. Sličnim putem prošle su i plastične kartice, a danas su opšteprihvaćene i regulisane.
“Mislim da smo blizu dana kada ćemo i mi moći plaćati kriptovalutama. Blokčejn tehnologija, iako pozadinska tehnologija, koja ne bi došla do izražaja da bitkoin nije stekao popularnost, ima svijetlu perspektivu. Osim toga, dokle god su troškovi transakcija niži od troškova platnog prometa, racionalno ponašanje pravnih i fizičkih lica nalaže da između sebe treba da podstiču korištenje kriptovaluta s ciljem da prilikom plaćanja smanje troškove transkacija i prevaziđu postojanje posrednika”, kaže Grujić.
Objašnjava da uprkos velikoj nestabilnosti (promjenljivost vrijednosti) i činjenici da nemaju pokriće niti se mogu upotrebljavati za plaćanje poreza, te ostalim nedostacima, kriptovalute imaju veliku vrijednost u razmjeni među korisnicima za finansiranje legalnih, ali i ilegalnih aktivnosti.
Njihova najveća prednost, ali imana, jeste insistiranje na anonimnosti korisnika.
“Nepostojanje regulatornog sistema i anonimnost čine ih pogodnim za finansiranje kriminalnih djelatnosti, od pranja novca i finansiranja kriminala, preko trgovanja drogom i oružjem, do terorizma ili prodaje organa. Ipak, „trag novca” je moguće provjeriti jer je svaka transakcija zabilježena u blokčejnu. Dakle, transakcije kriptovaluta se, uprkos shvatanju šire javnosti, prate”.
Na kraju Grujić kaže da ne želi da navodi čitaoce na kupovinu ili prodaju kriptovaluta, ali konstatuje činjenicu da im je popularnost, kao i popularnost blokčejn tehnologije i inovativnih načina plaćanja, porasla.
“Kriptovalute se mogu nametnuti kao poželjan način za prenos novca i, naravno, za plaćanje. Ipak, postoje stanovišta prema kojima je kolaps za ulagače u kriptovalute neminovan te da ih očekuje sudbina svakog spekulativnog balona. Upravo upotreba kriptrovaluta u međunarodnom poslovanju ističe njihove nedostatke. Prvo, pravna nesigurnost i neprihvatanje kriptovaluta od strane regulatora usporava proces šireg prihvatanja. S obzirom na to da predstavljaju špekulativan i visoko volatilnan instrument, investitori imaju različite stavove”, zaključuje Grujić.
