Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je priča o jedinstvenoj spoljnoj politici BiH propala onog trenutka kada su Bošnjaci počeli koristiti institucije za obračun sa Republikom Srpskom.
Prema njenim riječima, dok god određeni ambasadori uzurpiraju mehanizam spoljne politike, BiH neće biti ozbiljna u očima stranaca.
“Moje kolege misle kad odu negdje i ispričaju neka čuda protiv Republike Srpske, spomenu Milorada Dodika 500 puta, da su tamo dobili simpatiju. Ne, vi sebi možda tražite istomišljenika u nekim stvarima, ali taj i dalje misli da ste vi bezveznjak koji dolazi iz bezvezne zemlje”, rekla je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva smatra da je diplomatija u BiH vrlo loša, gotovo nikakva.
“Praktično je nemate, imate pojedine samostalne strijelce, koji sprovode određene aktivnosti samo zato što imaju zvanje diplomate u tom momentu jer su raspoređeni na neke pozicije, pa odatle djeluju. Međutim, vi tu nemate nikakvu sinhronizaciju. Da biste imali dobru diplomatiju vi morate da imate jaku konzistentnu, realno racionalnu, odgovornu spoljnu politiku”, navela je Cvijanovićeva za RTRS.
Da biste imali takvu spoljnu politiku u BiH, kao složenoj zemlji, Cvijanovićeva smatra da morate imati kompleksnu strukturu koja će o tome odlučivati.
Ona je naglasila da je diplomatija samo instrumentarij za sprovođenje spoljne politike koju je država utvrdila.
“Svaka država će imati solidnu spoljnu politiku ako ima i solidnu unutrašnju politiku. To nisu izolovane stvari, iz onoga što vi jeste, kreirate svoje stavove o spoljnom svijetu. Vi procjenjujete svoje interese gdje želite da budete zastupljeni, ko su vaši strateški partneri, šta to radite u političkom, šta u ekonomskom smislu”, napomenula je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je naglasila da je to more ozbiljnih aktivnosti, a da bi to imali u BiH morate prvo da poštujete Ustav, da poštujete ustavnu postavku i da vidite kako se kreira ta spoljna politika.
“U BiH je kao prvo nemate definisanu. Zaobilaze se procedure da se do nje dođe, imate tešku zloupotrebu u toj oblasti, a onda naravno i ovi koji su rasuti po svetu su diplomate sami za sebe”, dodala je Cvijanovićeva.
Ona je podsjetila na praksu koja je u BiH trajala godinama kada se kao stav BiH iznosilo samo ono što je usaglašeno među članovima Predsjedništva.
“Te karte su propale onog momenta kad su krenule razne zloupotrebe međunarodne pozornice od predstavnika bošnjačke politike. Propala je ta struktura koja se odvijala na nekim normalnim osnovama”, rekla je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je navela da, ako ne možete da dođete do zajedničke platforme, imate mogućnost da istupate na svoj način, ali da je ona, za razliku od svojih kolega ili kolege, uvijek imala vrlo konstruktivan i pošten pristup.
“Kažem da nemam usaglašen stav, ali prezentujem stvari onako kako ih ja vidim, kao probleme i mogućnosti da se oni otklone. S druge strane, imate Denisa Bećirovića koji tvrdi da govori u ime BiH”, napomenula je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je naglasila da je mnogo onih koji žele sasvim normalan i fer odnos sa BiH i svima koji u njoj žive, ali imate i one koji su naravno drugačiji.
Međutim, dodala je ona, dok god imate zloupotrebe koje se odavde iznose vani, niko vas nikako ne doživljava.
Cvijanovićeva smatra da je lijek dogovor, da svi žele da se postigne ujednačavanje.
“Ja sam za to raspoložena i zato sam da se nađe nešto što neće biti opterećujuće za bilo koga. Hajde da nađemo nešto što je mjera za sve. Pošaljite poruku da mi želimo partnerstvo, prijateljstvo, ujednačen pristup svemu. Da želimo da nas ne gledaju samo kroz političku prizmu, već i kroz ekonomsku”, navela je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je rekla da BiH ima neku strašnu potrebu da svakoga dovede u red, a niko je ne smatra ozbiljnom.
Ona je dodala da predsjedavajući Predsjedništva ima svoje administrativne i pozicione aktivnosti koje ga samo u tom dijelu odvajaju od kolega koji su samo članovi.
“Mi smo statusno svi isti. Da biste bili govornik u ime svih kao predsjedavajući, morate da dobijete saglasnost druga dva. Moja uloga u tome je da štitim interes Republike Srpske, ali isto tako da ne radim na štetu bilo koga drugog i ja to ne radim”, dodala je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je naglasila da želi da se dogovor postigne jer zna da to znači ozdravljenje države.
“Da li to drugi tako gledaju ili hoće državne mehanizme da iskoriste za obračun sa Republikom Srpskom koju očito ne smatraju dijelom BiH, to je njihov problem, ali i naš zato što živimo s tim”, rekla je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, čim nemate unutrašnji dogovor o važnim pitanjima, teško da možete imati dogovor o spoljnim pitanjima zato što se vaše neslaganje na unutrašnjem planu preslikava na taj spoljni.
“BiH je definitivno mnogo opterećena i mnogo neuspješna zemlja, zato je mnogo neozbiljna u očima svijeta”, dodala je Cvijanovićeva.
Strateški problem je što ЕU ne zna šta će sa BiH
Predsjedavajuća Predsjedništva BiH izjavila je da je strateški problem na putu BiH ka ЕU to što, uz mnoštvo svojih problema, Unija zapravo ne zna šta će sa BiH.
“Kažu da žele da nas vide u članstvu, ali pri tome uvijek imate nekoliko zemalja koje su negativne prema procesu proširenja generalno. Onda se zbog rata u Ukrajini odjednom kao prioritetno važno pitanje nametnula priča o Moldaviji, Ukrajini, Gruziji, kao državama koje treba da uđu u članstvo”, navela je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, ima naznaka da bi BiH mogla da uđe u novu fazu konkretizacije koja podrazumijeva da se dobiju pretpostavke i neki datum za pregovore.
Govoreći o nedavnom dogovoru partnera u vlasti na nivou BiH, Cvijanovićeva je navela da su velike šanse da se riješe i preostale dvije od 113 mjera iz Plana rasta, ali da praksa pokazuje da kad god nešto krene da se radi u BiH, neko iz ambasada to sruši.
Cvijanovićeva je istakla da ЕU traži standardizaciju sa svojim praksama i propisima, ali nikad ne kaže kakav mora biti put da se do toga dođe, odnosno oni propisuju cilj, a ne kažu kako doći do njega.
Međutim, dodala je ona, BiH je suočena sa raznim prevarantskim politikama, od kojih je jedna u okviru BiH.
“S druge strane nam kažu da za neku oblast mora da bude jedan regulator, a kad pogledamo evropsku direktivu ona kaže da to tržište ili ta oblast mora da bude regulisana, ali ne propisuje da mora biti jedan regulator”, rekla je Cvijanovićeva za RTRS.
Ona je napomenula da niko nije propisao direktivama da mora da se ukine neko ministarstvo, napravi agencija ili slično, ali da je BiH stalno u nekom eksperimentu, što definitivno otežava posao svima.
Cvijanovićeva je rekla da je evidentno da se ЕU mijenja i da će se mijenjati, kao i da sadašnja situacija u vezi sa ratom u Ukrajini i druga globalna pitanja ne pogoduju Uniji.
“To vidimo po padu životnog standarda, po cijenama komunalija koje su drastično porasle, po gašenju radnih mjesta u velikim gigantima u auto-industriji, u hemijskoj industriji i slično”, navela je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da svi znaju da nema zaljubljenosti u projekat ЕU, ali da je domaća privreda naslonjena na ЕU i najveći spoljnotrgovinski partneri su njene države članice.
“Mjesto odakle možemo da dobijemo podršku za određene projekte jesu institucije ЕU. Naši veliki ulagači su Njemačka, Slovenija, Austrija, Italija. Pogledate privredu koja je prisutna u mnogim našim opštinama i to je tako”, podsjetila je Cvijanovićeva.
S druge strane, dodala je ona, više od 20 godina prisutna je priča o evropskoj perspektivi, ali to je “jedna maglovita riječ koja ništa ne znači”.
“Neke stvari su se konkretno pomjerile zbog novih geopolitičkih okolnosti. Prvi konkretan korak je bio da se dobije status kandidata, a onda da se donese odluka o pregovorima i da se čeka datum za pregovore kad se ispune određene stvari. To su dvije konkretne tačke u moru vrlo maglovitog procesa”, navela je Cvijanovićeva.
U svemu tome, smatra Cvijanovićeva, ne treba biti nefer, jer su u međuvremenu mnoge stvari riješene poput pitanja vizne liberalizacije, liberalizacije tržišta i slično.
“Sve su to komplementarne stvari koje su služile kao podrška tom glavnom procesu. Taj proces je spor, dijelom zbog toga što u BiH imate ovaj nered, uzurpaciju nadležnosti, Federaciju BiH koja ne želi da poštuje koordinaciju, već da sami sebe nametnu, a s druge strane ЕU tumara kad je u pitanju zapadni Balkan”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da BiH ne može ubrzo da bude u ЕU, već će to biti iscrpljujući proces i sigurno će se pojaviti “bezbroj upitnika i uzvičnika na tom putu”.
“U tom procesu smo i mislim da treba graditi korake na način da uvijek vodite računa o svojim interesima, ali da računate da vaš interes može biti da ste pod tim zajedničkim kišobranom. Mi smo taj put trasirali, nije niko još uvijek odustao. Dok god je to opšteprihvaćen ili definisan spoljnopolitički cilj, to je cilj koji se prati”, naglasila je Cvijanovićeva.
Otvorena dodatna vrata za veliki poremećaj na globalnoj sceni
Cvijanovićeva je istakla da je odlukom SAD da dozvoli Ukrajini da njihovim oružjem gađa Rusiju počelo opasno ludilo, te da su otvorena dodatna vrata za veliki poremećaj na globalnoj sceni.
Cvijanovićeva je rekla da je uvijek potencijalni problem da se iz bilo kojeg nestabilnog mjesta na planeti to raširi izvan regiona u kojem se dešava.
“Prema mišljenju mnogih, rat se proširio i sada su tu i neki drugi koji nisu bili direktna strana u ratu. To znači da oni koji su to svoje oružje stavili na raspolaganje Ukrajini sada su na neki način ili direktno postali strana u sukobu i to može da proizvede velike posljedice”, rekla je Cvijanovićeva za RTRS.
Ona je navela da se postavlja pitanje – zašto odlazeća američka administracija Džozefa Bajdena, koja je doživjela težak poraz na izborima, sada povlači takve suštinske poteze?
“Zašto sada kada dolazi novo vrijeme, neko ko je predstavnik starog vremena može da donese ovako tešku odluku? Ono što brine jeste da smo u svemu tome imali saglasnost koja je dolazila od pojedinih država članica ЕU koje su pratile takvu odluku”, istakla je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da, s druge strane postoje zemlje u okviru ЕU ili na evropskom tlu, koje su rekle da ne žele u tome da učestvuju.
“Imate i odlazeću garnituru na čijem čelu se nalazi njemački kancelar /Olaf/ Šolc, koji nije odlučio da slijedi taj primjer nego je u onoj grupi zemalja koja se tome suprotstavila, predviđajući da bi to donijelo posljedice koje Еvropa ne bi mogla da savlada”, napomenula je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je navela da je BiH tu sa strane, ali da to ne znači da možete da budete imuni kad se dešavaju velike promjene na globalnoj sceni, niti možete da budete apsolutno pošteđeni štetnih posljedica.
“Mi smo već u prethodnom periodu živjeli sa određenim štetnim posljedicama onoga što je prouzrokovao ovaj sukob u Gazi, koji se takođe širi regionalno, ali isto tako i onoga što se dešava u Ukrajini. Kad razgovaram sa kolegama iz svih zemalja zapadnog Balkana, svi su zabrinuti šta to znači u ekonomsko-finansijskom smislu, šta to znači za našu neposrednu budućnost”, rekla je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je podsjetila da se mjesecima pričalo o tome da li će SAD dozvoliti ili ne tu vrstu korištenja svog oružja, te da je svaki put rečeno da je to traženo, ali da se neće desiti.
Prema njenim riječima, onda se postavlja pitanje da li je ovo namjerno urađeno da se otežava novoizabranom predsjedniku SAD Donaldu Trampu da odmah nakon preuzimanja dužnosti stupi na scenu kao neki mirotvorac.
“Jer on je najavljivao da će se prekinuti sukob u Ukrajini, da će se ići na definitivno rješavanje sukoba u Gazi, kao i da će se na Bliskom istoku preduzimati određene mjere”, podsjetila je Cvijanovićeva.
Ona smatra da oni koji su željni rata i čije politike funkcionišu na započinjanju i vođenju ratova su zapravo ti koji su nastojali da osujete Trampov početni korak koji bi ga pozicionirao kao čoveka koji donosi mir u prijetećoj situaciji za samu Еvropu.
“Mi danas možemo reći da bi mir u Еvropi trebalo da bude u rukama diplomatije, ali ono što nismo prepoznali u ovom prethodnom periodu jeste napor diplomatije. Niste mogli da vidite uopšte bilo kakav diplomatski napor koji po pravilu mora da prati svaki oružani sukob”, smatra Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, ako imate sukob, a nemate diplomatiju koja pokušava kroz diplomatske instrumente da rješava određene stvari, da približi strane, da nastoji na neki način umanjiti štetne efekte, onda se morate zabrinuti i pitati kako je moguće da se to zaustavi ili da li svi ovi ljudi žele da to traje.
Cvijanovićeva je navela da mnogi analitičari sa Zapada kažu da nije stvar u tome da li ćete vi pobijediti Rusiju nego je stvar da iscrpljujete Rusiju i da je kroz ovaj period vođenja rata, snabdijevanjem oružjem druge strane, pokušavate spustiti na ekonomski nivo koji će je nakon toga učiniti politički slabom sa aspekta mogućnosti pregovora, zauzimanja određenih pozicija i slično.
Prema njenim riječima, ovdje je pitanje mira u rukama svih, a aktiviranje nuklearne odbrane Rusije znači da su se stvari drastično usložile, da su na određenoj ivici i da sada svi oni koji su bili zagovornici diplomatije i diplomatskih metoda treba da izađu i budu na prvoj liniji.
“Tu ne treba da budu oni koji su huškači na rat, oni koji su promoteri rata i koji žele da ovaj sukob postane opšti sukob da bi onda stanovnici svih tih zemalja manje mislili ili tražili objašnjenje zašto je inflacija velika, zašto su skupe komunalije, zašto ne mogu da idu na ljetovanja i zimovanja kako su navikli”, rekla je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, u ozbiljnim državama imate more diplomata koji analitički pristupaju određenim stvarima i imaju takvu poziciju da mogu da predlože svom pretpostavljenom i onome ko je glavni donosilac odluka šta treba da se radi u određenom momentu.
“Kad su pojedinci govorili da treba uspostaviti dijalog sa Rusijom, postojalo je more onih koji su rekli da je to neprihvatljivo, da se nema šta pričati. Ali, vi ne možete okončati nijedan rat na planeti, a da ne pričate”, istakla je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je navela da za razliku od ruskog ministra inostranih poslova Sergeja Lavrova, koji je visoko pozicioniran na diplomatskoj sceni sa sjajnom karijerom, Еvropa već godinama nema figuru koja bi ostavila utisak da može da donese rješenje na sto i da ga odbrani.
“Imamo jednostavno topljenje tog liderstva na koje smo mi naučili, koje smo znali i prepoznavali u državama koje su nosioci cjelokupnog projekta kakav je ЕU. Imate jakih političara i državnika, ali oni nisu iz miljea tih starih država članica koje su nosile tu težinu. Tu je svakako /premijer Mađarske Viktor/ Orban”, naglasila je Cvijanovićeva.
Srna
