Ruski predsjednik Vladimir Putin “ispratio“ je nekoliko američkih kolega, od Bila Klintona do Džozefa Bajdena. Sastao se sa petoricom, a ton je, kako je vrijeme prolazilo, bio sve manje prijateljski. Od Klintona i Bušovog “osjećaja“ za Putinovu dušu, zatim pokušaja reseta (i velikog gafa) u vrijeme Obame, preko optužbi za rusko izborno miješanje u korist Trampa, do konačnog prekida sa Bajdenom – da li će susret najavljen za 15. avgust na Aljasci nastaviti ili prekinuti negativan trend?
Putin i Bajden – posljednji pokušaj
Posljednji susret ruskog i američkog predjsednika bio je nekoliko mjeseci prije ruskog napada na Ukrajinu – Putin i Džozef Bajden sastali su se samo jednom kao predsjednici – u Ženevi, juna 2021. godine.
Razgovarali su tri sata, ali iz sastanka nije proistekao nikakav proboj. Razmijenili su izraze uzajamnog poštovanja, ali su čvrsto ponovili svoje dijametralno suprotne stavove o ključnim pitanjima, prije svega o Ukrajini, prema kojoj je Rusija već raspoređivala trupe.
Bajden i Putin u Ženevi 2021. godine
Ponovo su razgovarali na video-konferenciji u decembru 2021. godine, kada su tenzije oko Ukrajine rasle.
Bajden je zaprijetio sankcijama ako Rusija izvrši invaziju, a Putin je zahtevao garancije da Kijev neće ući u NATO – što su Vašington i njegovi saveznici odbacili kao neprihvatljivo.
Još jedan telefonski razgovor održan je u februaru 2022. godine, manje od dvije nedjelje prije ruskog napada.
Zatim su kontakti na visokom nivou potpuno obustavljeni, bez ijednog javno obavljenog razgovora između Putina i Bajdena od početka rata.
Tramp 1.0 sa Putinom: Imam povjerenje u svoje obavještajce
Putin se sa Donaldom Trampom sastao šest puta tokom prvog mandata aktuelnog predsjednika – na marginama samita G-20 i APEK-a (Azijsko-pacifička ekonomska saradnja) – ali najpoznatiji susret bio je u Helsinkiju u julu 2018. godine.
Tada je Tramp, stojeći pored Putina, izgledao kao da prihvata njegovo insistiranje na tome da Moskva nije intervenisala u predsjedničke izbore u SAD 2016. godine, otvoreno dovodeći u pitanje ocjenu sopstvenih obavještajnih službi.
Putin i Tramp u Vijetnamu 2017. godine
“Imam veliko poverenje u svoje obavještajce, ali reći ću vam da je predsjednik Putin danas bio izuzetno snažan i ubjedljiv u odbacivanju optužbi… Rekao je da to nije Rusija. Ja ću reći ovo: ne vidim razlog zašto bi to bila”, rekao je Tramp.
Putin, Obama i čuveni gaf – reset i(li) preopterećenje
Predsjednik SAD Barak Obama sastao se sa Putinom devet puta, a sa Dmitrijem Medvedevim, koji je bio predsjednik od 2008. do 2012, još 12 puta.
Putin je postao premijer, što mu je omogućilo da resetuje ograničenje predsjedničkih mandata i ponovo se kandiduje 2012. godine. Obama je dva puta putovao u Rusiju — jednom da se sastane sa Medvedevim 2009. i ponovo 2013. na samitu G-20.
Obama i Putin na samitu G-20 u Antaliji 2015. godine
I Medvedev i Putin su putovali u SAD. Pod Medvedevim, Moskva i Vašington govorili su o “resetovanju” odnosa posle Hladnog rata i radili na sporazumima o kontroli naoružanja.
Čuveni diplomatski gaf državne sekretarke Hilari Klinton dogodio se kada je uručila veliko crveno dugme sa engleskim natpisom “reset” ruskom kolegi Sergeju Lavrovu 2009. godine. Problem je bio u tome što je, vjerovatno greškom, na ruskom jeziku stajala riječ “preopterećenje” (“peregruzka”), umesto reči “resetovanje” (“perezagruzka”).
Reset i(li) preopterećenje
Nakon što se Putin vratio na vlast 2012. godine, tenzije između dvije zemlje su porasle.
Kremlj je optuživao Zapad za miješanje u unutrašnje stvari Rusije, tvrdeći da podstiče antivladine proteste u vrijeme kada se Putin ponovo kandidovao.
Obama je otkazao posjetu Moskvi 2013. godine nakon što je Rusija odobrila azil Edvardu Snoudenu, uzbunjivaču i bivšem saradniku američke Nacionalne bezbjednosne agencije.
Godine 2014. Kremlj je anektirao Krim i podržao proruske snage u istočnoj Ukrajini.Amerika i njeni saveznici odgovorili su oštrim sankcijama.
Odnosi su pali na najniži nivo od Hladnog rata. Ruska pomoć Bašaru el Asadu u Siriji 2015. godine dodatno je zakomplikovala odnose.
Putin i Obama posljednji put su se sastali u Kini, septembra 2016. godine, na marginama samita G-20, razgovarajući o Ukrajini i Siriji.
Putin i Džordž Buš mlađi – duša u očima
Putin i Džordž Buš mlađi sastali su se 28 puta tokom dva Bušova mandata.
Bili su domaćini jedan drugom na razgovorima i neformalnim susretima u Rusiji i SAD, redovno se viđali na marginama međunarodnih samita i foruma, i hvalili poboljšanje odnosa nekadašnjih rivala.
Nakon prvog susreta sa Putinom 2001. godine, Buš je izjavio da je “pogledao čovjeka u oči”, prepoznao ga kao “vrlo otvorenog i pouzdanog”, dobivši “osjećaj za njegovu dušu”.
Putin, Berluskoni i Buš 2002. godine u Rimu
Godine 2002. potpisali su Sporazum o smanjenju strateškog ofanzivnog naoružanja (SORT) – sporazum kojim je znatno umanjen broj strateških nuklearnih bojevih glava obe zemlje.
Putin je bio prvi svjetski lider koji je pozvao Buša nakon terorističkog napada 11. septembra, izrazio saučešće i podršku, i pozdravio razmještanje američke vojske na teritoriji saveznika Moskve u Centralnoj Aziji radi operacija u Avganistanu.
Buša je nazvao “pristojnim čovjekom i dobrim prijateljem”, dodajući da su dobri odnosi sa njim pomogli u pronalaženju izlaza iz “najakutnijih i konfliktnih situacija”.
Putin i Klinton – prvi susret sa šefom Bele kuće
Prvi američki predsjednik sa kojim se Putin sastao bio je Bil Klinton. Samit je održan u Kremlju, juna 2000. godine, nekoliko mjeseci pošto je Putin postao predsjednik Rusije.
Razgovarali su o kontroli naoružanja, neširenju nuklearnih tehnologija, borbi protiv terorizma i jačanju ekonomske saradnje. Potpisali su dokumente o bezbjednosnoj saradnji i strateškoj stabilnosti.
Putin i Klinton u Moskvi 2000. godine
Iste godine, dvojica lidera razgovarala su i na samitima G-8 na Okinavi i Ujedinjenih nacija u Njujorku.
Ti susreti, iako nisu donijeli dramatične proboje, predstavljali su pokušaj da se uoči kraja Klintonovog mandata i na početku Putinovog definiše novi ton u američko-ruskim odnosima.
