Stručnjak za međunarodne odnose Lučijano Kaluža izjavio je Srni da se rukovodstvo Republike Srpske uspjelo pozicionirati kao pouzdan partner najvišim svjetskim zvaničnicima, što je mnogo važnije od govora u UN, poput nastupa bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića koji će biti zaboravljeni.
Osvrćući se na aktivnosti srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović u Njujorku tokom zasjedanja Generalne skupštine UN, uključujući njeno prisustvo prijemu koji je organizovao predsjednik SAD Donald Tramp, Kaluža je rekao da su susreti sa međunarodnim zvaničnicima značajniji za izgradnju odnosa od samih govora u međunarodnim institucijama.
– Međusobno povjerenje koje se stekne između partnera najveći je oblik saradnje, a Željka Cvijanović je stekla veliko povjerenje institucija unutar SAD i Trampove administracije – naveo je Kaluža.
On je istakao da se to ne odnosi samo na Cvijanovićevu, već i na institucije i aktuelno rukovodstvo Republike Srpske, koje su se pozicionirale kao pouzdan partner.
– Pouzdan partner znači sagovornik sa kojim se može dogovarati, koji razumije nove geopolitičke odnose i spreman je da razgovara ravnopravno. To je najveći uspjeh institucija Republike Srpske što su se uspjele pozicionirati kao institucije od povjerenja prema najvišim svjetskim zvaničnicima – naglasio je Kaluža.
On je dodao da su za izgradnju takvih odnosa najvažniji direktni sastanci i izgradnja međusobnog povjerenja, dok će govori u UN biti zaboravljeni.
Nastup Bećirovića u Generalnoj skupštini UN, kaže Kalauža, pokazuje da ne postoji mogućnost da se napravi zajednička spoljna politika koju su davno razrušili iz političkog Sarajeva.
– Bećirovićevo obraćanje nije ništa novo u kontekstu prethodnih obraćanja članova Predsjedništva koji dolaze iz reda bošnjačkog naroda. On je nastupao u ime tog jednog naroda, a nije se oglasio sa usaglašenim stavom, što govori kakva je zapravo BiH – rekao je Kaluža.
On je naveo da BiH ima tripartitnu spoljnu politiku i ocijenio da je zajednički nastup na međunarodnoj sceni dodatno otežan unutrašnjim političkim razmimoilaženjima.
– Republika Srpska je to prihvatila i ne postoji mogućnost da se napravi zajednička spoljna politika koju su davno iz političkog Sarajeva razrušili i svjesno derogirali dva naroda u BiH – naglasio je Klauža.
Kaluža je naveo da je Bećirović u svom govoru naglašavao značaj mira, ali da se, umjesto obraćanja političkim predstavnicima u BiH, ponovo okrenuo međunarodnim akterima i pozivima na njihovo angažovanje u unutrašnjim pitanjima BiH.
– Ne obraća se ni Banjaluci, ni Mostaru, niti pruža ruku da bi se mir gradio unutar BiH. On traži da se prema njegovoj percepciji mir sprovodi, uz određenu vrstu pritisaka međunarodne zajednice – rekao je Kaluža.
Govoreći o Bećirovićevim navodima o Republici Srpskoj, Dejtonskom mirovnom sporazumu i pitanju imovine, Kaluža je ocijenio da je njegov nastup ostao zatvoren u početku devedesetih godina prošlog vijeka, te da ne odražava političke promjene koje su se u BiH dogodile u protekle tri decenije.
– Razjedinjenost BiH došla je do političke kulminacije – smatra Kaluža.
On je ocijenio da je imovina jedno od ključnih spornih pitanja između entiteta i institucija BiH, te naveo da bi eventualno prenošenje imovine na institucije BiH predstavljao zadiranje u nadležnosti Republike Srpske i kršenje Dejtonskog sporazuma.
