Huti su pobunjenička grupa koju podržava Iran i koja kontroliše veliki dio Jemena. Američki predsjednik Džo Bajden je kazao da su američka i britanska vojska, uz podršku Australije, Bahreina, Kanade i Nizozemske, rano jutros pokrenule napade na područja pod kontrolom Huta.
Pogođeno je više od 12 ciljeva, uključujući glavni grad Sanu i Hodeidu, lučko uporište Huta na Crvenom moru. Na meti su bila logistička čvorišta, sistemi protuzračne odbrane i skladišta oružja.
Napadi na brodove u Crvenom moru
Napadi Huta su započeli nakon početka sukoba između Izraela i Hamasa 7. oktobra.
Huti su izjavili da podržavaju Hamas i rekli da će gađati svaki brod koji putuje prema Izraelu.
U novembru su zaplijenili izraelski teretni brod, a nakon toga su dronovima i balističkim projektilima napali nekoliko komercijalnih brodova. Njihovi napadi na Crvenom su se između novembra i decembra povećali za 500 posto. Postali su tako velika prijetnja da su velike brodarske kompanije prestale s aktivnostima u regiji.
Gotovo 15 posto globalne pomorske trgovine prolazi kroz Crveno more, koje je Sueskim kanalom povezano sa Sredozemljem i predstavlja najkraću pomorsku rutu između Evrope i Azije. Velike brodske kompanije, uključujući Mediterranean Shipping Company, Maersk, Hapag-Lloyd i naftnu kompaniju BP, rekle su da preusmjeravaju brodove dalje od Crvenog mora.
Stoga se na međunarodnim tržištima pojavio strah da će cijene goriva porasti i da će doći do poremećaja u lancima dostave. SAD je optužio Iran da je upleten u planiranje operacija protiv komercijalnih brodova u Crvenom moru.
Ko su Huti
Huti su naoružana grupa iz jemenske šiitske muslimanske manjine. Ime su dobili po osnivaču pokreta, Huseinu al Hutiju. Grupa je formirana 1990-ih, a borila se protiv, kako su smatrali, korupcije tadašnjeg predsjednika Alija Abdulaha Saleha.
Saleh je, uz podršku vojske Saudijske Arabije, pokušao je 2003. eliminisati Hute, ali bez uspjeha.
Huti vode građanski rat protiv jemenske vlade od 2014. Vladu je podržala koalicija arapskih zemalja predvođena Saudijskom Arabijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Huti se, zajedno s Hamasom i Hezbolahom, deklarišu kao dio osovine otpora koju Iran vodi protiv Izraela, SAD i šireg Zapada.
Ko podržava Hute
Pobunjeničkoj grupi Huta uzor je šiitska oružana grupa u Libanu, Hezbolah, koja im od 2014. pruža podršku i obuku. Njihov saveznik je i Iran, s obzirom da im je Saudijska Arabija zajednički neprijatelj. Postoji sumnja da Iran opskrbljuje Hute oružjem i da im dostavlja važne obavještajne informacije koji im omogućuju da napadaju brodove u Crvenom moru.
– Znamo da je Iran uključen u planiranje operacija protiv komercijalnih brodova u Crvenom moru. To je u skladu s dugoročnom materijalnom podrškom Irana i ohrabrivanjem destabilizirajućih akcija Huta u regiji – rekla je Ejdrien Votson portparol Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost.
Iran pak negira umiješanost u napade na Crvenom moru. Huti su od početka rata u Gazi ispalili balističke projektile i dronove prema Izraelu. U slučaju da ih je Iran opskrbio oružjem, to bi značilo da je prekršio UN embargo na oružje. Iran je, naravno, to negirao.
Koliki dio Jemena kontrolišu Huti
Službena vlada Jemena je Predsjedničko vijeće na koje je predsjednik Abdrabuh Mansour Hadi prenio svoje ovlaštenja u aprilu 2022. Međutim, sjedište vlade je u glavnom gradu Saudijske Arabije, Rijadu, nakon što je Hadi tamo pobjegao 2015. godine.
Većina jemenskog stanovništva živi u područjima pod kontrolom Huta. Osim Sane i sjevera Jemena, Huti kontrolišu i obalu Crvenog mora. Grupa na tom području prikuplja poreze i štampa novac. Savjet bezbjednosti UN navodi da su Huti do 2010. imali između 100.000 i 120.000 sljedbenika koje čine naoružani vojnici i nenaoružani pristaše, prenosi Avaz.
