Najava imenovanja specijalnog izaslanika britanskog premijera za Zapadni Balkan podvlači našu podršku regionalnoj stabilnosti, jačanju demokratskih institucija i otvorenih društava, te zajedničkoj borbi sa sigurnosnim izazovima kao što su organizovani kriminal i korupcija. Puno govori to što je baš ser Stjuart Pič imenovan na ovu poziciju, jedan od naših i NATO-vih najviših vojnih lidera – siguran sam da će sve zemlje u regionu cijeniti njegov fokus i liderstvo, poručio je u intervjuu za Banjaluka.net Metju Fild, britanski ambasador u Bosni i Hercegovini
On je istakao da smo “svi zadnjih sedmica imali priliku uvidjeti koliko su snažni interes i predanost Ujedinjenog Kraljevstva Bosni i Hercegovini i šire, Zapadnom Balkanu, uključujući i fokus vlade i parlamenta, te tokom sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u Rigi i sastanka OSCE-a u Štokholmu”.
Nakon posljednje odluke u mandatu Valentina Incka, predstavnici Republike Srpske uglavnom ne učestvuju u radu institucija BiH. S vašeg stanovišta, gdje je moguće tražiti izlaz iz aktuelne krizne faze u međuentitetskim i međunacionalnim odnosima u BiH, koji se na određenim adresama naziva i „deblokadom“?
FILD: Nadao sam se da će 2021, kao godina bez izbora, biti godina prilika i napretka. Umjesto toga, svjedočili smo velikom broju izgovora i frustraciji. Povlačenje iz državnih institucija, ili aktivno blokiranje njihovog rada, je u direktnoj suprotnosti interesima svakog građanina ove zemlje, pogoršava probleme emigracije i spriječava investicije. Odgovornost je svih izabranih predstavnika da rade posao za koji ih plaćaju građani ove zemlje, da nastave sa napornim radom na reformama i ispunjavanju dugotrajnih potreba, posebno u okolnostima pandemije koja i dalje traje i naglašene potrebe za boljom koordinacijom različitih nivoa vlasti. Za oblasti koje zahtijevaju razgovor, poput rješavanja pitanja vezanih za državnu imovinu – to se treba desiti u institucijama.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik za period od narednih pola godina najavljuje niz aktivnosti s ciljem povrata nadležnosti RS, ranije prenesenih na nivo BiH. Koliko vjerujete Dodiku i njegovom okruženju, kad takve namjere nazivaju – odbranom Ustava, a koliko kritičarima, najčešće u Sarajevu, koji ovakav tok događaja tretiraju kao uvod u rat?
FILD: Ujedinjeno Kraljevstvo je jasnog stava da ne može biti jednostranog povlačenja nadležnosti, niti rasčlanivanja odluka koje su zakonito donesene i uz punu saglasnost svih političkih predstavnika. To je namjerno odvraćanje pažnje sa drugih pitanja, poput korupcije i neuspjeha u poboljšanju kvalitete života građana. Ali, to je također opasna i destabilizirajuća poruka. To je posebno tačno za direktne napade na Oružane snage BiH, čiji su pripadnici profesionalci i posvećeni zaštiti cijele zemlje. Ovakvo ponašanje, podrivanje institucija i ustavnog poretka ove zemlje, isprovociralo je ozbiljnu i široku zabrinutost o sigurnosnoj situaciji u ovoj zemlji. Odgovor na ovu situaciju je da se odmah zaustavi kretanje u ovom pravcu i da se vrati na produktivan angažman.
Predstavnici međunarodne zajednice, uglavnom SAD i EU, pokušavaju da posreduju među ovdašnjim vodećim političarima s ciljem dogovora o izmjenama Izbornog zakona BiH. Da li takav cilj smatrate realnim, budući da uskoro počinje izborna godina, a uobičajen rezon i ovdje i u svijetu jeste da se ta pravila ne mijenjaju u godini u kojoj se održavaju izbori, pri čemu je situacija dodatno kompleksna jer su Milorad Dodik i Dragan Čović najavili mogućnost i da ih bojkotuju?
FILD: Prije svega, izbori se mogu i održaće se iduće godine u BiH. To je zakonska i demokratska obaveza koja će se ispuniti. Izborni sistem treba predstavljati sve građane u ovoj zemlji. Činjenica da postoji nekoliko presuda Evropskog suda za ljudska prava protiv BiH podvlači potrebu da se poboljšanja implementiraju – to je odgovornost parlamentaraca. Sve promjene trebaju biti usklađene sa međunarodnim standardima i uklanjati diskriminaciju. To je teško izbalansirati sa zaštitama po pitanju raspodjele moći u Dejtonskom sporazumu, ali uz pomoć stručnih institucija poput Venecijanske komisije, vjerujem da je to apsolutno moguće uz dovoljno političke volje i spremnosti da se radi u interesu svih. Istovremeno, trebamo hitno vidjeti poboljšanja u načinu na koji se izbori u ovoj zemlji provode. Potreban je jači, čvršći proces, sa jasnim koracima naprijed u područjima poput identifikacije glasača i manje uticaja stranačkih politika.
Osim rasprava o Izbornom zakonu, predstavnici Zapada nerijetko pominju da u BiH ne bi bilo loše razmotriti i ograničene ustavne promjene. Da li ste i vi skloni takvoj sugestiji? Takođe, kako gledate na procjene koje se u ovoj zemlji mogu povremeno čuti u postdejtonskom periodu – da bi za uređenje odnosa između tri naroda u BiH bila korisna iskustva iz Ujedinjenog Kraljevstva, od tzv. devolucije u slučaju Škotske i Velsa, do specifičnog statusa Sjeverne Irske?
FILD: Namjer Dejtona uvijek je bila da to bude početna tačka, a ne odredište, i tačno je da smo tokom zadnjih 26 godina svjedočili neprekidnom i važnom napretku u dopunjavanju pravnog poretka ove zemlje kako bi se odrazile sve promjene u svijetu i potrebe zemlje na njenom putu ka EU. U pogledu Ustava i izbornog zakona, presude Evropskog suda za ljudska prava, Sejdić – Finci i druge, pokazuju da postoje pitanja koja treba riješiti. 12 godina bez implementacije znači da sada, više nego ikada, trebamo vidjeti da parlamentarci dovode do pozitivnih promjena. U pravu ste što izdvajate primjer Ujedinjenog Kraljevstva kao zemlje u kojoj su različiti identiteti i interesi bili u mogućnosti da dijele moć i riješe razlike. Mislim da ima još mnogo takvih primjera diljem Evrope i svijeta. Ali, pokretač svega ovoga trebaju biti građani ove zemlje, koje predstavljaju osobe izabrane u demokratskim institucijama, i koji djeluju u dugoročnom interesu svih.
Jedna od najčešćih primjedbi na račun britanskih diplomata u ovoj zemlji, ali i u regiji, jeste ocjena da nakon Brexita nije u redu da ambasadori Ujedinjenog Kraljevstva sugerišu ovdašnjim narodima ulazak u EU, kada i sami dolaze iz države koja je napustila evropske integracije. Kakav je vaš odgovor na tu vrstu argumenata?
FILD: Čujem povremeno te argumente i slažem se – bilo bi pogrešno da Ujedinjeno Kraljevstvo zagovara članstvo u grupi koju smo mi napustili. I zato to i ne radim. Baš kao što su građani Ujedinjenog Kraljevstva odlučili da izađu iz EU, građani ove zemlje su donijeli jasnu odluku da se pridruže EU, a Ujedinjeno Kraljevstvo poštuje tu odluku. Ujedinjeno Kraljevstvo može pomoći sa reformama koje su potrebne na tom putu, kao što je poboljšanje vladavine prava, pravičnije i privlačnije poslovno okruženje i bolje javne usluge. To radimo zato što je u interesu Ujedinjenog Kraljevstva da građani ove zemlje mogu biti uspješni. Nastavićemo poštivati njihove želje i pomagati im da dostignu svoje ciljeve.
Kako komentarišete nedavnu diskusiju u NSRS o povlačenju saglasnosti za nadležnosti?
FILD: Nažalost, izabrani predstavnici su napravili još jedan korak na putu koji je štetan za sve građane ove zemlje. Ne postoji zakonski niti politički put za jednostrano povlačenje iz državnih institucija, institucija za čije je formiranje Narodna skupština Republike Srpske dala svoju saglasnost. Ovaj korak je ponovo pojačao nepotrebne tenzije i strahove, u isto vrijeme odvlačeći pažnju sa borbe protiv korupcije i potrebe da se poboljšaju životi građana. Odgovorni za ove korake se trebaju vratiti u državne institucije, uključujući i u Parlamentarnu skupštinu BiH i Vijeće ministara, koji su prave adrese za razgovore i pronalazak konstruktivnog puta ka naprijed.
(Saša Bižić/Banjaluka.net)
