Mitrović: Raštimana BiH nastavlja putem neminovnog raspada

0
61

Pravnik Slavko Mitrović istakao je da je BiH nastala u Dejtonu godinama nepravno razarana, ispunjavajući zahtjeve isključivo bošnjačke javnosti, uz neskriveno ugnjetavanje Srba i oduzimanje nadležnosti Republici Srpskoj.

– Kada se antidejtonskom djelovanju OHR-a doda Ustavni sud BiH i naštimano pravosuđe, koga nema u Ustavu BiH, sve to postane instrument terora. A onda se u završnici napravi naŠMITano djelovanje neustavnog “Tužilaštva i Suda BiH” u kome muslimani-Bošnjaci progone institucije Srpske i njene demokratski izabrane i imenovane funkcionere, i dobije se raštimana BiH koja nastavlja putem neminovnog i nepovratnog raspada”, naveo je Mitrović u autorskom tekstu za Glas Srpske.

On je podsjetio da su, potpisujući Aneks 10 Dejtonskog sporazuma strane-potpisnice, Republika Srpska, Federacija BiH, tzv. Republika BiH, Srbija i Hrvatska, zatražile “postavljanje visokog predstavnika koji će biti imenovan u skladu sa relevantnim rezolucijama Savjeta bezbjednosti UN”.

“Zato je prva rezolucija Savjeta bezbjednosti UN donesena 15. decembra 1995. godine, dan nakon potpisivanja mirovnog sporazuma u Parizu, potvrdila ulogu visokog predstavnika na koju su strane pristale potpisujući Aneks 10 po kome će visoki predstavnik `pratiti sprovođenje mirovnog sporazuma, mobilisati i usmjeravati civilne organizacije i agencije, koordinisati njihove aktivnosti”, naveo je Mitrović.

On je istakao da je tom rezolucijom i data saglasnost na imenovanje Karla Bilta za visokog predstavnika, koji je jedini legalni i legitimni visoki predstavnik strana-potpisnica Aneksa 10 po kome je predviđen samo jedan visoki predstavnik.

Sva druga imenovanja visokih predstavnika nakon Bilta, istakao je Mitrović, nametana su od Savjeta za implementaciju mira /PIK/ BiH i zato su podvala i prevara suprotna Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma.

Mitrović je podsjetio da je i Ustavni sud BiH u svojoj odluci od 8. jula 2006. godine jasno odredio da visokog predstavnika potvrđuje Savjet bezbjednosti UN.

On je dodao da se u tekstu “Komentar Ustava BiH”, koji ima brojne autore – strane sudije Ustavnog suda BiH, visoke službenike OHR-a i drugih međunarodnih organizacija, navodi da imenovanje osobe na poziciju visokog predstavnika zavisi od odobrenja Savjeta bezbjednosti UN.

– Ko je onda Kristijan Šmit? Šta li je on, da prostiš? Propali njemački političar, samozvani visoki predstavnik bez traženja strana potpisnica Aneksa 10 i bez potvrde Savjeta bezbjednosti UN, poštovalac tradicija nacističke vojske i Hitlerovih pilota, koji će ostati zabilježen kao konačni grobar onoga što je preostalo od antidejtonske BiH – naveo je Mitrović.

Kada je riječ o pravosuđu u BiH, Mitrović je ukazao da po Ustavu BiH postoji samo Ustavni sud BiH, sa specifičnim nadležnostima koje se odnose na ustavne sporove.

“Iako je Ustav BiH predvidio da se nakon pet godina, zakonom mogu zamijeniti strane sudije, to se još nije desilo”, naveo je Mitrović i dodao da je rješavanje pitanja međunarodnih sudija jedan od 14 prioriteta koje BiH treba da ispuni da bi joj bili odobreni pristupni pregovori sa EU.

Mitrović je istakao da “Tužilaštvo i Sud BiH” ne postoje u Ustavu BiH, jer BiH nema pravosudnu nadležnost, osim Ustavnog suda BiH, ali da je OHR smislio kako da obesmisli vladavinu prava propisanu Dejtonskim sporazumom.

Odluka tadašnjeg visokog predstavnika Volfganga Petriča o osnivanju Suda BiH i formulacija da pravosudne institucije na nivou BiH ispunjavaju ustavnu potrebu za rješavanje krivičnih stvari koje su počinili javni službenici, dodaje Mitrović, predstavlja neuvijenu prijetnju “javnim službenicima”, što se odnosi i na demokratski izabrane ili imenovane funkcionere u BiH.

– “Sud i Tužilaštvo BiH” doveli su do još veće pravne nesigurnosti i rasta međunacionalnog nepovjerenja. Ovo je pogotovo vidljivo u predmetima ratnih zločina i selektivne pravde, zašto ne reći muslimanskog pravosuđa BiH. Primjeri `pravičnog` suđenja Naseru Oriću, Sakibu Mahmuljinu i Atifu Dudakoviću to dokazuju – naveo je Mitrović.

On je ukazao da je promjenom Ustava BiH trebalo ovlastiti parlament da može donijeti zakon o sudu BiH.

“To bi bilo ustavno i legalno baš onako kako je američkim Ustavom njihov parlament – Kongres ovlašten da može uvoditi i sudove niže od Vrhovnog suda SAD koji je njihov najviši sud”, naveo je Mitrović.

Ostavite komentar