Izmjenom propisa o platnim uslugama i bankarstvu, tržište Evropske unije uvodi tzv. “otvoreno bankarstvo” koje će radikalno poboljšati raspoloživost i efikasnost finansijskih usluga stanovništvu i malim i srednjim preduzećima.
Radi se o regulativi koja omogućava trećim licima da (uz pristanak korisnika) slobodno pristupe bankovnim informacijama kako bi krajnjim korisnicima pružili nove mogućnosti povoljnije štednje, jeftinijih kredita i ulaganja, i efikasnijeg i bržeg plaćanja, posebice u digitalnom okruženju.
Sve je počelo prije tri godine kada je nova legislativa o otvorenom bankarstvu u Ujedinjenom Kraljevstvu zahtijevala da devet najvećih banaka stavi na raspolaganje finansijske informacije o svojim klijentima bilo kojoj zakonski reguliranoj trećoj strani, kako bi omogućila razvoj aplikacija koje su prilagođene potrebama korisnika. Banke su tako postale dužne osigurati pristup podacima u sigurnom i standardiziranom formatu svaki put kada njihovi klijenti daju dozvolu za takvo postupanje. Model “otvorenog bankarstva” su zatim usvojile druge banke u Velikoj Britaniji, da bi se ono zatim proširilo u više zemalja, podstaknutom i Direktivom o platnim uslugama (PSD2) Evropske unije, osmišljenom za povećanje konkurencije i inovacija na evropskom tržištu.
Ovakav pristup značajno odstupa od današnje situacije gdje banke ljubomorno čuvaju podatke svojih klijenata te na taj način onemogućavaju trećim licima da ponude bolje, jeftinije ili efikasnije usluge njihovim klijentima. Otvoreno bankarstvo znači da svi podaci koje banke imaju o svim klijentima, poslovnicama, bankomatima i slično postaju dostupni svima. S druge strane, klijenti mogu vidjeti ko koristi njihove podatke i na koji način, te takvo korištenje ovlastiti, zabraniti, ili čak podatke i naplatiti.
Tu je došlo do razvoja čitavog niza kompanija koje su odlučile iskoristiti nove prilike za inovacije, a među njima je i ‘Finshark’. Adnan Šporo i Alen Hasičević, dva Bosanca sa adresom u Švedskoj, imena su iza ove platforme za otvoreno bankarstvo, koje sa sobom nosi šansu za promjenu načina poslovanja i upravljanja finansijama u savremenom dobu. No, ono još važnije, “Finshark” je pokrenuo i “HiQ”, svoju sestrinsku kompaniju u Bosni i Hercegovini, koja je danas postala središtem poslovanja i razvoja ove grupacije.
“Okupili smo izvanredne i talentovane ljude u BiH, koji su pokazali da možemo mnogo, zahvaljujući čemu postajemo poželjan partner za saradnju u sektoru otvorenih finansija. Posljednjih nekoliko mjeseci bili su ključni za Finsharkov razvoj. Bez sumnje, jedna od prekretnica koju je vrijedno spomenuti bio je primanje službenog odobrenja od strane Finansinspektionen (švedsko tijelo za financijski nadzor) koje omogućava Finsharku da pruža svoje usluge širom Evrope. Proces je zahtijevao veliku količinu pravne stručnosti, značajnu pripremu i znatna ulaganja u smislu vremena i troškova, ali bio je to presudan korak koji će osnažiti ovaj startup da se etablira u sektoru”, dodao je Šporo.
Iskorištavajući svoju otvorenu finansijsku platformu, Finshark omogućava preduzećima da pojačaju svoju ponudu inovativnim finansijskim rješenjima, poput direktnih plaćanja (konkurentna i pametna alternativa kartičnim plaćanjima) te različitih drugih rješenja vođenih bankarskim podacima. Najjednostavnije rečeno, kompanija koja prodaje svoje usluge i proizvode putem interneta sada može ponuditi kupcu plaćanje od banke do banke koja ne uključuje kartično poslovanje i donijeti uštede klijentima.
“Kroz naš rad u Bosni i Hercegovini osigurali smo stručnu i mladu radnu snagu koja prati inovacije i zahtjeve tržišta. Još jednom smo pokazali da ta povezanost naših ljudi u Skandinaviji i domaće radne snage u BiH predstavlja recept za poslovni uspjeh, s obzirom da smo na taj način imali olakšan pristup međunarodnom tržištu, ali i novim trendovima i inovacijama”, poručio je Tarik Jažić iz “HiQ” ureda u Sarajevu.
Zahvaljujući podršci USAID projekta “Diaspora Invest”, kompanija “HiQ” je otvorila 16 radnih mjesta u posljednjih godinu dana, a osnivači su uvjereni da će i 2021. donijeti novi rast i nove prilike.
(Klix.ba)