Cijene robe široke potrošnje i usluga u državama članicama Evropske unije u 2020. godini, prema podacima Eurostata, dosta su se razlikovale.
Najkuplji život je u Švicarskoj, a od zemalja Evropske unije to je Danska, koja je imala najviši nivo cijena, čak 141 posto iznad prosjeka EU, a slijede je Irska i Luksemburg sa 136 posto te Finska sa 126 posto. Najniži nivo cijena zabilježen je u Rumuniji – 55 posto prosjeka EU, u Bugarskoj 56 posto te u Poljskoj 58 posto. Bosna i Hercegovina je prema cijenama roba široke potrošnje i usluga na nivou zemalja Jugoistočne Evrope.
Rezultati su zasnovani na istraživanjima cijena koje su obuhvatile više od 2.000 različite robe široke potrošnje i usluga, a koja su provedena u 37 evropskih zemalja koje učestvuju u programu Eurostat – OECD Pariteti kupovne moći (PPP). U grupi zemalja učesnica je 27 država članica EU, tri države EFTA (Island, Norveška i Švicarska), Ujedinjeno Kraljevstvo, pet zemalja kandidata (Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska) te Bosna i Hercegovina kao potencijalna zemlja kandidat.
Nivo cijena za restorane i hotele u 2020. bio je tri puta veći u najskupljoj zemlji nego u najjeftinijoj. Cijene su se kretale od 46 posto prosjeka EU u Bugarskoj, 53 posto u Rumuniji i 56 posto u Mađarskoj, do 154 posto prosjeka u Danskoj, zatim u Švedskoj 138 i Finskoj 131 posto.
Alkohol i duhan zauzeli su drugo mjesto po razlici u nivou cijena, s najnižim nivoom cijena zabilježenim u Bugarskoj od 61 posto, Mađarskoj od 69 posto i Poljskoj od 70 posto, a najviše u Irskoj od 187 posto prosjeka EU. Dalje slijede Finska sa 158 posto, Švedska 136 i Francuska 133 posto. Ovako velika razlika u cijenama uglavnom je posljedica razlika u oporezivanju ovih proizvoda među državama članicama.
Hrana i bezalkoholna pića bili su najjeftiniji u Rumuniji, 66 posto prosjeka EU, i u Poljskoj sa 68 posto prosjeka EU, dok su najskuplji bili u Danskoj – 129 posto prosjeka, Luksemburgu 126 i Austriji 125 posto.
Odjeća spada u grupu proizvoda kod kojih su se cijene manje razlikovale među državama članicama, krećući se od 73 posto prosjeka u Mađarskoj, do 130 posto u Danskoj. Oprema za lični prijevoz također je zabilježila manji nesklad u cijenama među državama članicama, s Poljskom (80 posto prosjeka EU) koja je najjeftinija, do Danske (137 posto) koja je najskuplja. Razlike u cijenama bile su ograničene i za potrošačku elektroniku, sa 87 posto prosjeka u Poljskoj te 112 posto u Holandiji i na Malti.
(Klix.ba)
