Mađarski premijer Viktor Orban dao je intervju za Glas Koncila. Povod je bio, kako stoji u uvodu intervjua, Svjetski euharistijski kongres, pomoć Mađarske Hrvatskoj nakon potresa i “kršćanska baština na koju su ponosne i Mađarska i Hrvatska”.
Rekao je da plaća visoku cijenu jer pliva “protiv dominantne političke europske struje”.
“Plaćamo visoku cijenu. Mađarska plaća visoku cijenu nepotpisivanja Istanbulske konvencije, zatim odbijanja potpore bilo kakve politike hladnoga rata; plaćamo visoku cijenu što sa zapadnjacima svakodnevno ne udaramo nogom ruskoga predsjednika, nego mu dajemo poštovanje koje mu pripada kao predsjedniku; plaćamo visoku cijenu što štitimo kršćanski model obitelji; to što LGBT ludilo ovdje nema prostora; zatim plaćamo visoku cijenu zbog našega stajališta o migracijama i plaćamo visoku cijenu zbog toga što ne prihvaćamo bruxellesku birokraciju, nego ponajprije kao protutežu želimo graditi srednjoeuropsku suradnju. Dakle, doista plaćamo visoku cijenu”, rekao je.
Ponovio je da su migracije zlo.
“Kada se na mađarskoj granici pojavi više desetaka tisuća uglavnom mladih muškaraca, koji su u savršenom fizičkom stanju i koji u koloni gaze preko državne granice, a ako ih se želi zaustaviti, gaze i preko nas, ne govorimo o migraciji, nego o kršenju suverenosti države. To se mora zaustaviti”, kaže Orban.
“Moramo još pridodati kako smo potpuno uvjereni da se migracija ne događa spontano, nego organizirano. To na Zapadu smatraju teorijom zavjere, no sve je to ipak organizirano s političkim i poslovnim motivima, a posljedice toga bit će dovođenje velikih muslimanskih masa na europski kontinent. Smatram da svi koji se ne budu branili, za 20 godina neće prepoznati svoju zemlju. Promjena će se dogoditi uz vanjski utjecaj, koji im je jednostavno nametnut. Mislim da bi Nikola Zrinski znao što se treba učiniti u takvoj situaciji”, dodaje.
“Sve je to, ipak, organizirano s političkim i poslovnim motivima, a posljedice toga bit će dovođenje velikih muslimanskih masa na europski kontinent”, kaže.
U intervjuu je spomenut i odnos MOL-INA.
“Očekujem i molim od lidera susjednih država da nam kažu gdje smo poželjni, u kojem sektoru, a u kojem nismo poželjni. I molim ih da njihovo stajalište bude dugoročno, da nam jednostavno kažu: ‘Da, u ovom ste sektoru rado viđeni, ali u nekom drugom niste.’ Mi ćemo to razumjeti jer i mi razmišljamo tako”, rekao je.
(index.hr)
