Prije osmanskog prodora na prostore srednjovjekovne Bosne i Srbije nije poznata nijedna pouzdano dokumentovana džamija.
NULA!
U isto vrijeme, pravoslavne crkve i manastiri već su vijekovima postojali na ovim prostorima, uključujući i teritoriju današnje Bosne i Hercegovine.
Srpska pravoslavna crkva stekla je autokefalnost 1219. godine. Studenica je podignuta krajem 12. vijeka, Žiča početkom 13, Mileševa u 13, a Gračanica početkom 14. vijeka.
Pravoslavno hrišćanstvo imalo je svoje korijene i na prostoru današnje BiH mnogo prije konačnog osmanskog osvajanja. Na području Huma i istočne Hercegovine postojali su pravoslavni hramovi i crkvena organizacija, a manastir Tvrdoš vezuje se za srednjovjekovnu pravoslavnu tradiciju, iako su njegovi današnji objekti rezultat kasnijih obnova.
Sve to prethodi konačnom osmanskom osvajanju Bosne 1463. godine i padu Smedereva 1459. godine.
Prve džamije podizane su tokom osmanskog prodora i uspostavljanja njihove vlasti, uključujući period prije pada Bosanskog kraljevstva 1463. godine.
Upravo sa uspostavljanjem osmanske vlasti započinje i proces islamizacije domaćeg stanovništva. Stanovnici koji su prethodno pripadali pravoslavnoj crkvi tokom narednih vijekova postepeno su prelazili na islam. Taj proces nije bio trenutan, već se odvijao kroz više generacija.
Drugim riječima, preci današnjih muslimana u Bosni i Hercegovini potiču od domaćeg, nekada hrišćanskog stanovništva koje je tokom osmanskog perioda prihvatilo islam.
Datumi, sačuvani spomenici i istorijski izvori govore sami za sebe. Vrlo je prosto i jednostavno.
Autor: Vijesti365