RAK BIH: Tranzicioni period prelaska sa analognog na digitalni TV signal

Povodom različitih tumačenja informacije o zahtjevu hrvatske regulatorne administracije (HAKOM) da se, zbog uvođenja 5G pristupne mreže, od 1. jula do 31. decembra ove godine sukcesivno gase analogni predajnici koje koriste TV stanice u BiH, Regulatorna agencija za komunikacije daje detaljnije pojašnjenje.

Saopštenje prenosimo u cjelosti:

– Prema Zakonu o komunikacijama i ratifikovanim međunarodnim sporazumima, obaveza Agencije je međunarodna koordinacija frekventnih resursa i tehnički monitoring spektra, kao i upravljanje i nadzor nad radio-frekventnim spektrom BiH kao nacionalnim resursom, kroz koordinaciju sa regulatornim administracijama u regionu, Evropi i svijetu. Agencija je dužna da, po međunarodno usaglašenoj i važećoj proceduri, uklanja štetne smetnje koje nastaju u susjednim zemljama zbog djelovanja predajnika iz BiH, i ne postoji bilo kakva alternativa ovoj aktivnosti koja je obavezujuća za sva regulatorna tijela u svijetu, prema standardima i propisima Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU). Isto se odnosi i na smetnje iz susjednih zemalja koje uzrokuju probleme na teritoriji BiH – navodi se u saopštenju RAK-a.

Polazeći od navedenog, obaveza BiH je da postupa po pristiglom zahtjevu HAKOM-a, nakon najave uvođenje 5G pristupne mreže na konkretnim frekventnim resursima i zahtjeva da BiH otkloni smetnje koje dolaze sa njene teritorije. Agencija ne može vršiti bilo kakvu zamjensku dodjelu analognih frekvencija, jer ovaj tehnološki standard ITU više ne prepoznaje, zbog čega se analogni TV signal u Evropi ne štiti i ne koordiniše još od 2015. godine. Dosadašnje sporne frekvencije više nisu u skladu sa Planom namjene i korištenja radiofrekvencijskog spektra u BiH (koji je usaglašen sa ratifikovanim međunarodnim sporazumom GE06 i međunarodnim frekventnim planovima MIFR) i nisu predviđene za analognu televiziju, već se radi o dijelu spektra koji treba biti oslobođen za izgradnju infrastrukture širokopojasnog pristupa internetu u mrežama pokretnih komunikacija. Realno je u doglednom periodu očekivati i slične zahtjeve iz ostalih susjednih država.

U potpunosti svjesna trenutne situacije, a u cilju ublažavanja negativnih efekata, Agencija je blagovremeno informisala asocijacije/udruženja nosilaca dozvola, i obratila se pojedinačno svim nosiocima dozvola za distribuciju audiovizelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija, i podsjetila na obavezu poštovanja člana 9. stav (4) Pravila 79/2016 o dozvolama za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija (“Službeni glasnik BiH“, broj 78/16). Odredbe ovog člana u praksi znače da će Agencija osigurati da svaki nosilac dozvole za TV emitovanje na zemaljskoj mreži u BiH ostvari pravo na distribuciju signala do jednog od kablovskih operatera, odnosno do distributivnog čvorišta, čime se osigurava kontinuitet emitovanja signala i programa, do trenutka kada počnu sa radom digitalni multipleksi na teritoriji BiH.

– Ključno je naglasiti da u BiH neće biti tzv. medijskog mraka, jer su svi u BiH dužni da poštuju pravilo regulatora 79/2016, kojim komercijalne televizije u područjima u kojima su imale analognu zemaljsku pokrivenost prelaze u tzv. kablovsku distribuciju. Onog momenta kada u BiH proradi prvi komercijalni Multipleks, biće u mogućnosti da ukoliko žele, svoj signal emituju putem digitalnog zemaljskog sistema. Riječ je o tranzicionom periodu do uspostavljanja digitalnog zemaljskog emitovanja u BiH.

Podsjećam da je Agencija blagovremeno raspisala javne pozive za dodjelu resursa multipleksa u tzv. digitalnim regijama BiH, i očekujemo od nosilaca procesa za uspostavljanje javnih i komercijalnih multipleksa da bi u prvoj polovini sljedeće godine pojedine, od ukupno devet digitalnih regija, odnosno SFN mreža, konačno mogle biti u funkciji, čime bi značajan dio problema sa daljim prisustvom analognog signala u BiH bio otklonjen.

Kada je riječ o kapacitetima za digitalno zemaljsko emitovanje javnih servisa u BiH, oni su limitirani, jer rade u DVBT standardu, i tehničko-tehnološki nisu u mogućnosti da prime signale svih komercijalnih televizija u BiH, te ih emituju na način kako se to traži određenim inicijativama.

Takođe, licitiranje sa određenim datumima i rokovima, je potpuno besmisleno, jer su svi rokovi za prelazak sa analogne na digitalnu zemaljsku radio-difuziju, prošli prije mnogo godina. Ovaj tranzicioni proces će se odvijati kroz međunarodnu koordinaciju frekvencija, koja je sama po sebi, izuzetna složena i dugotrajna, traje mjesecima i obuhvata regionalna te usaglašavanja sa susjednim državama i šire, koje su takođe članice ITU.

Agencija kontinuirano vrši monitoring zemaljske radio-difuzije, i ta aktivnost će u narednom periodu biti ključna, i trajaće mjesecima, da bi tranzicioni proces digitalizacije televizijskog signala u BiH, prošao sa minimalnom štetom za naše nosioce dozvola, poštujući, međunarodne obaveze BiH, i postojeće zakonske i podzakonske akte.

Agencija konstantno prati ove procese, preduzima neophodne aktivnosti i pruža stručnu tehničku pomoć javnim i komercijalnim stanicama u trenutnim okolnostima, ali su mogućnosti izuzetno ograničene. Samo ukoliko u svakom konkretnom slučaju bude jasno procijenjeno da analogni signal neke od stanica neće uzrokovati bilo kakve smetnje u susjednim zemljama u narednom periodu, Agencija će razmotriti mogućnost za eventualno prolongiranje pojedinačnih rokova.

Agencija je do sada uradila sve što je u njenoj nadležnosti, a na druge nosioce procesa radi završetka digitalizacije televizijskog signala u BiH nažalost ne može uticati“, rekao je Draško Milinović, generalni direktor Regulatorne agencije za komunikacije BiH.