- U Sarajevu se otvara izložba posvećena Meliki Salihbeg Bosnawi, a javnosti se ponovo servira pažljivo odabrani dio njene biografije. Književnica, intelektualka, žrtva političkog progona, zanemarena žena. Sve je tu. Osim onoga što bi moglo ozbiljno uzdrmati poželjnu sliku o Aliji Izetbegoviću i njegovom političkom okruženju.
Melika Salihbeg Bosnawi nije bila samo književnica. Bila je dio kruga Alije Izetbegovića, osuđena u Sarajevskom procesu 1983. godine, a njeno ime vezuje se za jednu od najintrigantnijih priča iz privatnog života čovjeka koji će kasnije postati prvi predsjednik Predsjedništva Republike BiH.
Slobodna Bosna je svojevremeno objavila da su Alija Izetbegović i Melika početkom osamdesetih godina sklopili tajni šerijatski brak. Izetbegović je tada već bio oženjen Halidom Repovac, dok je Melika bila razvedena od Ive Kneževića. Prema pisanju tog sarajevskog lista, vjerskom vjenčanju prisustvovao je i Omer Behmen, jedan od najbližih Izetbegovićevih saradnika.
Pa gdje su odgovori?
Da li je čovjek koji će kasnije postati jedna od centralnih političkih figura u BiH istovremeno živio u građanskom braku i održavao drugi, tajni vjerski brak? Ko je tome svjedočio? Postoji li dokumentacija? I zašto ova pitanja, uprkos ranijim medijskim objavama, ostaju bez konačnog odgovora?
A priča postaje još ozbiljnija kada se iz privatnog života pređe na političku ideologiju.
Iran. Godina 1979. Islamska revolucija. Ajatolah Homeini.
Dok je iranska revolucija mijenjala državno uređenje i uspostavljala islamsku republiku, Alija Izetbegović nije skrivao simpatije prema tim događajima. O pripremama za odlazak u Iran i mogućnosti objavljivanja Islamske deklaracije u toj zemlji govorio je i tokom Sarajevskog procesa.
Slobodna Bosna pisala je da su Melika i Izetbegović planirali zajedničko putovanje u Iran, ali da je on odustao, dok je ona otputovala.
I sada bi javnost trebalo da se zadovolji pričom o književnom stvaralaštvu, bez ozbiljnog otvaranja pitanja političkih ideja, vjerskih veza i međunarodnih kontakata ljudi koji su kasnije imali značajan uticaj na političku istoriju BiH?
Posebno je zanimljivo da Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH raspolaže Melikinom privatnom arhivom, uključujući prepisku, sudsku dokumentaciju i rukopise.
Upravo zato pitanje više nije samo šta je izloženo, nego i šta se nalazi u dokumentima koji nisu predstavljeni javnosti.
Sadrži li arhiva podatke o njenom odnosu s Izetbegovićem? O kontaktima s Iranom? O političkim idejama koje su dijelili? O šerijatskom braku?
Ako se već govori o ženama koje su ostale u sjenci istorije, onda je krajnje vrijeme da se rasvijetli i ono što je ostalo u sjenci njihove povezanosti s najmoćnijim muškarcima tog vremena.
U Sarajevu se, izgleda, može preispitivati svačija prošlost, osim prošlosti Alije Izetbegovića.
Autor: Vijesti365
