Ruski predsjednik Vladimir Putin znatno je danas izmijenio pravila za uporabu nuklearnog oružja u svrhu odmazde. Izmjena pravila, kojom je spušten prag za korištenje oružja masovnog uništenja, dolazi samo dva dana nakon odluke predsjednika SAD Džoa Bajdena o dopuštenju Ukrajini da koristi američke dalekometne projektile pri napadu na Rusiju.
Putinov novi čin oštro je upozorenje SAD i Bajdenu, ali i ostatku Zapada, ali što se tačno mijenja s novim pravilima?
Nuklearni napad u slučaju prijetnje suverenitetu države i teritorijalnom integritetu
Pravila za upotrebu nuklearnog oružja, službenog naziva “Osnove državne politike u području nuklearnog odvraćanja”, ističu sve prijetnje Ruskoj Federaciji zbog koje bi uzvratili nuklearnim oružjem. Dosadašnji pravnilnik, napravljen 2020. godine, isticao je kako Rusija može upotrijebiti nuklearno oružje isključivo u slučaju neprijateljskog nuklearnog napada ili konvencionalnog napada koji bi ugrozio samo postojanje države, dok novi pravnilnik znatno spušta letvicu za nuklearnu odmazdu.
Ažurirani pravilnik tako sada ističe kako Rusija može uzvratiti s nuklearnim oružjem ukoliko se oni – ili Bjelorusija – suoče s neprijateljskom upotrebom konvencionalnog oružja koje je stvorilo kritičnu prijetnju njihovom suverenitetu i/ili njihovom teritorijalnom integritetu, piše Index.
Nuklearna odmazda zemlji koja nema nuklearno oružje – ali je podržava nuklearna sila
Uz samo smanjenje uslova potrebnih za nuklearnu odmazdu, u ažuriranom se pravilniku navodi kako se svaki konvencionalni napad na Rusiju od strane nenuklearne sile, ali uz podršku nuklearne sile smatra njihovim zajedničkim napadom.
Svaki masovni vazdušni napad krstarećim projektilima i bespilotnim letjelicama koji bi prešao ruske granice takođe bi mogao izazvati nuklearni odgovor. Uz to, agresija bilo koje države iz vojne koalicije (bloka, unije) protiv Ruske Federacije i/ili njenih saveznika smatra se agresijom od strane koalicije (bloka, unije) u cjelini.
Rusko crtanje granica koje SAD i NATO nipošto ne smiju preći i upozorenje Bajdenu
Sam tajming odluke ruskog predsjednika za objavu ažuriranog pravilnika za uporabu nuklearnog oružja ne treba čuditi. U nedjelju, 17. novembra, nakon više mjeseci vapaja iz Ukrajine o upotrebi dalekometnog oružja u svrhu odbrane, predsjednik SAD na odlasku Džo Bajden navodno je odlučio dopustiti predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom napade duboko u teritoriju Rusije.
Premda još nije službeno potvrđena od strane Vašingtona, odluka je dočekana s oduševljenjem u Ukrajini, dok se ostatak svijeta ne može složiti da li je riječ o ispravnoj odluci s obzirom na rusko nuklearno naoružanje. Valja naglasiti kako SAD i Rusija zajedno drže čak 88% svog nuklearnog naoružanja na svijetu.
Ni tajming njegovog čina ne treba čuditi. Nakon što je republikanac Donald Tramp premoćno osvojio izbore za predsjednika 5. novembra, demokrate – među kojima je i Bajden – odlučili su što više pomoći Ukrajini dok Tramp ne stupi u kancelariju 20. januara 2025. godine, pribojavajući se njegovih (po nekima bliskih) veza s Vladimirom Putinom.
Ipak, Putin je 12. septembra rekao da bi suglasnost Zapada za takav korak značila “izravno uključivanje zemalja NATO-a, Sjedinjenih Država i evropskih zemalja u rat u Ukrajini” jer bi vojna infrastruktura i osoblje NATO-a morali biti uključeni u ciljanje i ispaljivanje projektila.
